Loša privatizacija uništila Bardaču: Nekada zaštićeno, godinama privatno područje

„Imamo mehanizme, imamo vlast, da ne kažem drugačije da ono što možemo u smislu izvršne i zakonodavne vlasti da uradimo. Naravno i na žalost, da nemamo kada je u pitanju sudska vlast, a najčešće je to vezano za neke odluke sudova, gdje se neko upisuje kao vlasnik na državnoj imovini“, kazao je Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske.

Godinama nema odgovora kako je javno dobro, među njima jezera i rijeka, ali i čitavo zaštićeno područje upisano u privatno vlasništvo, što je direktno kršenje zakona. Iz RUGIP-a za ATV potvrđuju da se od 2003. godine nekada državna imovina na području Bardače vodi na pravnom licu “Agroimpeks Nova”.

„Na osnovu više pravnih prometa i notarski obrađenih kupoprodajnih ugovora, provodivih u javnim evidencijama o nepokretnostima, kao trenutni vlasnik upisano je pravno lice "Agroimpeks Nova" d.o.o. Banjaluka , na parceli broj 623/2 , katastarska opština Bardača, sa pravom svojine 1/1“, poručeno je iz RUGIP-a.

Pravobranilaštvo Republike Srpske jasno je osporavalo zakonski neutemeljene odluke. Za ATV navode da su iscrpili sva redovna i vanredna pravna sredstva upućena prema sudskim i upravnim organima.

„Presudom Višeg Privrednog suda u Banjaluci iz 2016. godine, ovaj postupak je pravosnažno okončan i usvojena je žalba “Agroimpeks” d.o.o.Banjaluka. Napominjemo, da je ovom presudom preinačena odluka prvostepenog suda i utvrđeno da je tužilac vlasnik nepokretnosti koje pravo je stekao na osnovu pravosnažne sudske odluke donesene u izvršnom postupku“, poručeno je iz Prvobranilaštva Republike Srpske.

Sud je na Bardaču stavio tačku. Nikola Vukelić, vlasnik “Agroimpeks-a” u sudskom postupku kao privatnik svoja potraživanja u stečajnom postupku naplatio je oduzimanjem državne imovine na Bardači, pa je dobio i svoju vlastitu rijeku.

Nekada su se na ovom mjestu nalazila jezera, sada je oranica. Na ovom području ukupno je bilo 11 jezera. Danas ne postoji više ni jedno.

I dok traktor obrađuje zemlju, tamo gdje je bila voda, oni koji su na jezerima život proveli i u ribnjacima radni vijek završili sa sjetom pričaju o Bardači. Dragoljub Lipovac kaže da Srpčani i ribari kao oči u glavi čuvaju Stublaju, privatnu rijeku.

„Tu sam se i rodio, tu je sve. I evo još nam je jedino ovo ostalo, što je je bilo u sastavu ribnjaka, ovo jezero, u stvari rijeka. Ovo je Rijeka , rijeka Stublaja, U svim knjigama zove se rijeka, a ne jezero“, rekao je Dragoljub Lipovac.

Iz Srpca poruka da je krajnje vrijeme da se nešto uradi. A to je za sada poziv u pomoć i najava podrške svim inicijativama za vraćanje Brdače.

„Mi ćemo zajedno sa udruženjem koje ovdje je sada obavlja primarno svoje da kažem istraživanje i vodi taj projekat evropski sjesti, dogovoriti se koji su to sljedeći koraci i vjerovatno onaj dio administrativnih postupaka koji je u nadležnosti naše opštine sigurno ćemo, ali opet kažem, u zajedničkom nekom dogovoru sa ministarstvima poduzeti“, rekao je Vladimir Gužvić, zamjenik načelnika opštine Srbac.

U prošlost Bardače upisano je i oko 200 vrsta ptica i više od 300 vrsta biljaka. Od Bardače nisu svi digli ruke. Napravljeno je vještačko ogledno jezero.

„Mi smo napravili jednu eksperimentalnu površinu gdje pokušavamo da shvatimo da li je moguće da se obnovi biodiverzitet i u kojoj mjeri i koliko mi moramo da potpomognemo tu obnovu biodiveriteta da bi to mogli da primijenimo na nekoj većoj površini u koliko se nekada stvore uslovi da se voda vrati na kompletno područje Bardače“, rekao je Dragana Šnjegota, koordinator projekta.

„I sve više smo postajemo svjesni toga šta smo imali i šta smo izgubili.Šta smo mogli da uradimo ovdje na Bardači, Tako da šteta je sigurno nemjerljiva“, rekla je Radisava Šuščević, direktorica Turističke organizacije Srbac.

Dok se čeka na prve korake ka povratku Bardače, a sa njom i rijeke Stublaje u državno vlasništvo, ovo, nekada zaštićeno područje, sa kolonijama močvarnih ptica koje su bile pod zakonskom zaštitom, rijeka i nekada 11 jezera ostaju u privatnim rukama.