Sutra je Đurđic: Ove poslove nikako ne bi trebalo raditi

Prema starim predanjima, određene poslove i aktivnosti trebalo bi izbjegavati kako bi se dom i porodica sačuvali od nesreće, bolesti i drugih nevolja.

Posebno mjesto u narodnim vjerovanjima zauzimaju zabrane koje se odnose na teške fizičke poslove, lov i iznošenje stvari iz kuće. One su povezane i sa periodom koji u narodnoj tradiciji nosi naziv Vučiji dani, a koji počinje na Đurđic.

Koje poslove treba izbjegavati na Đurđic?

Prema narodnom predanju, na ovaj praznik trebalo bi izbjegavati sve što čovjeka fizički iscrpljuje. Neka od ovih vjerovanja prenose se generacijama, a posebno su se poštovala u seoskim domaćinstvima.

Ne obavljaju se teški i naporni poslovi

Na Đurđic se, prema narodnom običaju, ne bi trebalo baviti poslovima koji zahtijevaju veliki fizički napor. Teški kućni poslovi, kopanje, nošenje tereta i slične aktivnosti ostavljaju se za drugi dan.

Vjerovalo se da rad koji iscrpljuje na ovaj praznik može donijeti umor i nemir u domaćinstvo, pa se dan posvećivao odmoru i porodici.

Lov se smatra posebno opasnim

Jedno od najpoznatijih narodnih vjerovanja vezanih za Đurđic odnosi se na lovce. Prema predanju, onaj ko na ovaj praznik krene u lov mogao bi biti praćen nesrećom tokom cijele godine.

Ova zabrana ima posebnu simboliku jer se Đurđic nalazi uoči perioda Vučjih dana, kada je vuk u narodnoj tradiciji imao naročito mjesto. U prošlosti se ovo vjerovanje veoma poštovalo, naročito u krajevima u kojima je lov bio dio svakodnevnog života.

Ništa se ne iznosi iz kuće

Prema jednom od starih običaja, od Đurđica pa sve do Svetog Mrate, tokom perioda Vučjih dana, iz kuće se ne iznosi ništa – ni hrana, ni odjeća, niti drugi predmeti.

Ovaj običaj povezan je sa vjerovanjem u zaštitu porodičnog ognjišta. Smatralo se da onaj ko u tom periodu nešto iznese iz doma simbolično može iznijeti i porodičnu sreću i blagostanje.

Zašto se na Đurđic ne preporučuju šivenje i pletenje

Ručni radovi ostavljaju se za drugi dan

Prema narodnom vjerovanju, žene na Đurđic ne bi trebalo da predu vunu, pletu ili šiju. Isto pravilo, prema predanju, odnosilo se i na krojače i obućare.

Vjerovalo se da igle, konci i drugi alati za ručni rad tokom prazničnog dana treba da miruju, kako bi se izbjegla nesreća i maler u narednoj godini.

Ne preporučuje se pranje veša

Među običajima koji se vezuju za Đurđic nalazi se i izbjegavanje pranja veša i drugih tkanina.

Ovo vjerovanje počiva na simbolici da se tokom praznika ništa ne bi trebalo „ispirati“, kako se iz doma ne bi odnijeli sreća, mir i blagostanje.

Vučiji dani: Period u kojem vuk ima posebno mjesto u narodnoj tradiciji

Od Đurđica, 16. novembra, počinje period koji se u narodnoj tradiciji naziva Vučiji dani, a traje do 24. novembra, odnosno do praznika Svetog Mrate.

Ovaj period isprepleten je brojnim vjerovanjima i strahopoštovanjem prema vuku, životinji koja u srpskoj narodnoj tradiciji ima dvostruku simboliku – predstavlja opasnost, ali i snagu i zaštitu.

Sveti Mrata u narodu se smatra zaštitnikom vukova, a prema starim predanjima, tih dana on obilazi domaćinstva i posmatra da li se poštuju propisani običaji.

Vjerovalo se da nepoštovanje ovih pravila može donijeti nevolje, a posebno se strahovalo od pojave takozvanog hromog vuka, odnosno kriveljana, koji je u narodnim predanjima predstavljan kao najopasniji među vukovima.

Kakva će biti zima? Narodna predskazanja vezana za Mratince

Mratinci su u narodnoj tradiciji imali važno mjesto i kada je riječ o predviđanju vremenskih prilika i zime koja dolazi.

Prema starim vremenskim predskazanjima:

Ako je vrijeme maglovito, očekuje se promjenljiva, vlažna i blaga zima.

Ako su dani vedri, vjerovalo se da predstoji oštra, duga i hladna zima.

Iako su ova predskazanja dio narodnog nasljeđa, a ne pouzdan način prognoziranja vremena, ona svjedoče o tome koliko su ljudi nekada pažljivo posmatrali prirodu i vremenske prilike i nastojali da ih povežu sa promjenama godišnjih doba.