Sveštenik objasnio kako se pravilno slavi krsna slava

Prema riječima sveštenika dr Ugrina Popovića, slava je u naš narod ušla kao hrišćanski odgovor na paganske svetkovine i kao trajna garancija da će se vjera u Hrista ukorijeniti i održati kroz vijekove. Njena misija, kako ističe, bila je da prelazak od paganstva ka hrišćanstvu učini prirodnim, lakšim i trajnim.

Hronika

Otkriven uzrok eksplozije u stanu u kom je stradao muškarac

– I, zaista, od tada, a ima tome oko 1000 godina, Srbin i kad je siromašan i kad je bogat, i kad ima i kad nema, i kad je srećan i kad je nesrećan, bolestan i zdrav, i kad smije i kad mu se brani, u miru i u ratu, i kad „vjeruje“ i kad „ne vjeruje“, srpski seljak, radnik, ratnik, učitelj, profesor, direktor… slavi Slavu – kaže otac Ugrin.

– U čast onog sveca, kojeg je njegov daleki pra-pra predak prihvatio za zaštitnika svog doma, on priprema manje ili više bogatu trpezu. Kuva se žito, sveštenik ili domaćin zareže kolač u obliku krsta i zalije crvenim vinom, pali se slavska svijeća uz čitanje molitve, te ukućani pristupaju trpezi koja je tog dana znatno bogatija od svakodnevne.

– Slava je, kako kaže otac Ugrin, jedini običaj u našem narodu koji nije izgubio svoj kontinuitet u vremenu. Dakle, nije bilo vremena kada Srbin nije slavio slavu. I pod Turcima, i pod komunistima, Ugarima, Bugarima, Nijemcima, Austrijancima… taj se običaj održao i pokoljenjima predao.

– Danas se slava obilježava u skladu sa vremenom u kojem smo – dodaje on.

Scena

Mlada influenserka pronađena mrtva

Molitva za slavu

U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Amin.

Gospode Bože naš, Tebi prinosimo hvalu i slavu u dan kada proslavljamo svetitelja Tvog,(ime sveca, npr. Svetog Nikolu), zaštitnika našeg doma i naše porodice.

Blagodarimo Ti na svemu što si nam darovao — na zdravlju, na hljebu, na ljubavi i na vjeri koju si posadio u srcima naših predaka, a preko njih i u naša srca.

Pogledaj, Gospode, na ovu skromnu trpezu, blagoslovi hljeb, žito, vino i svako jelo i piće koje smo pripremili u čast Tvog svetitelja.

Podari mir, ljubav i slogu ovom domu i svima koji danas zajedno sa nama slave.

Republika Srpska

Pranjić: Najvažnije da institucije funkcionišu

Neka nas molitve Svetog (ime svetitelja) prate kroz život, čuvaju od zla i približe Tvojoj svjetlosti.

Pomeni, Gospode, sve naše žive i upokojene pretke koji su ovu slavu slavili prije nas, i udostoj ih Carstva Tvoga.

Ojačaj nas u vjeri, da ovu svetu tradiciju očuvamo i prenesemo djeci našoj, kao što su naši preci prenijeli nama.

Jer Tebi priliči svaka slava, čast i poklonjenje, sa Ocem i Svetim Duhom, sada i uvijek i u vijekove vekova. Amin

Međutim, on ukazuje i na savremene izazove:

– Svakako da ima odudaranja i malograđanske prenaglašenosti, ali ipak… mi smo, zbog komunizma i urođene potrebe da budemo ono što nismo, ipak duhovni skorojevići. Probuđeni tek devedesetih i onda stihijski gurnuti u crkve, skoro isto kad smo gurnuti i u rat. Taj miks krsta i bajoneta nas je pratio cjelokupne te decenije, tako da se, više ili manje uspješno, od toga još uvijek oporavljamo – ističe sveštenik Ugrin Popović.

Banja Luka

U Banjaluci jutros 1 stepen, a u javnim vrtićima nema grijanja

– Jednostavno, zbog toga imamo taj skorojevićki pristup svemu – pa i slavi i običajima. Nije to ništa strašno. Samo etapa na putu nacionalnog uzrastanja – dodaje on. Upravo to nas, kaže on, vraća suštinskoj misiji slave:

– Što nas opet vraća pojmu slave kao misionarskog oruđa. Jednom riječju, ako smo skorojevići mi, ne mora da znači da će to da budu i naša djeca. Te je baš zbog toga važno slavu održati i njima predati. Prosto, nema veze… neka ove godine ili ove decenije to bude uz Mitra Mirića ili čak tehno, ali akcenat i nije na načinu proslave koliko na samom kontinuitetu.

I kao što bi rekao jedan naš daroviti pjesnik: "Što ja počeh ti produži!" Slava nije samo porodična tradicija ili kulturni simbol. Ona je duboko ukorijenjena hrišćanska svetinja, spomen na dan kada je naša porodica kroz jednog sveca ušla u Crkvu. I kada znamo da je svako od nas karika u tom dugom lancu predaka i potomaka, onda znamo i šta nam je činiti: očuvati i prenijeti.