Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Aranđelovdan, što je treća po brojnosti krsna slava na našem području.
O običajima tokom slave razgovarali smo sa sveštenikom u bijeljinskom Petropavlovskom hramu Miranom Gavrilovićem.
"Srbi otkako su postali imali su neka svoja domaća kućna božanstva, međutim, sin Svetog Stefana Nemanje, Sveti otac Savo, naš rodonačelnik, nekako je mudro iskoristio priliku da ta kućna božanstva zamijeni krsnom slavom u vidu velikih hrišćanskih svetitelja koji su zamijenili dotadašnja slovenska paganska kućna božanstva. Od tada je srpski narod jedini hrišćanski narod koji ima krsnu slavu kao svoje obilježje i time se veličanstveno ponosi", rekao je sveštenik Gavrilović za ATV.
On je rekao da se krsna slava nikada nije prekidala, čak ni za vrijeme velikih tragedija našeg naroda.
O običajima kaže da svi koji žele da slave treba da sa svojim sveštenicima razgovaraju kako bi se ispoštovala suština slave.
"Osnovna, elementarna obilježja svake krsne slave je simbol samog Hrista, krst i hljeb - slavski kolač, pšenica koja je simbol vaskrsenja. Tu je svakako svijeća kao simbol svjetlosti Hristove nauke i vino kao simbol nevino prolivene Hristove krvi", objašnjava sveštenik.
Kaže da sve ostalo spada u domen slavlja, odnosno gozbe.
"Kada već govorimo o tome, onda treba da znamo da kada to crkva blagoslovi tako, ako su posni dani, slava mora biti posna, ako su mrsni dani, ona je mrsna. Prosto, nema tu izgovora da kažemo 'tako su naši stari radili'. Ako su stari naši u nemogućnosti nekoj, ili neimanja edukacije u tom smislu, možda nisu znali kako treba, možda su sveštenika sreli jednom ili dva puta u životu. Ali danas imamo dovoljno crkava i sveštenika i svako ko to želi da obavlja onda treba da to radi suštinski ispravno. Jer slava je nešto što treba da nam donese blagoslov", kaže sveštenik Gavrilović.
On je prokomentarisao i to da su pojedini vjernici iz svojih kuća krsne slave "preselili" u restorane.
"Krsna slava je zaštitnik kuće. Kuća, ma kolika da je, da li je 30 kvadrata ili je 330, nebitno je. Bitno je da se to obavlja u prostoru kuće zajedno sa svojim ukućanima, sa svojim milim i dragim, sa kumovima i prijateljima. Ne treba da preovladava nikakva megalomanija ni raskoš u tome. Da, mi Srbi jesmo gostoljubiv narod i želimo svoje goste da dočekamo onako kako je to zaista lijepo, međutim ne treba da preovladava ta raskoš", istakao je i dodao:
"Zato što Hrišćanstvo u suštini propovijeda skromnost. Mi ćemo na ovu skromnost dodati i dostojanstvenost. Da bi bilo dostojanstveno treba da ispoštujemo elementarne simbole krsne slave i da sa pravom ljubavlju, a ne licemjernom, pozivamo goste".
Sveštenik kaže da smo vijekovima čuvali slavu i da ne bi trebalo da je izgubimo zbog nekih novih običaja koji dolaze iz zapadne kulture.
"Imamo čime da se ponosimo. Slava je zaista nešto što je najljepše u našem narodu i slava je dan pored Božića i Vaskrsa kome se najviše radujemo", kaže sveštenik.
Potom je ponovo objasnio koliko je značajno da za vrijeme posta hrana na slavi bude posna.
"Bolje ne slaviti slavu, nego slaviti kako ne treba. Ako ćemo razmišljati samo o hrani i piću i šta ćemo toga dana iznijeti pred goste onda je to jedno apsolutno nepoznavanje šta slavimo. Mi kada slavimo, treba da znamo šta je temelj našeg slavlja, koga proslavljamo, ko je on bio, šta je radio, čemu nas je naučio i šta nam je poručio i šta nam je ostavio", kaže Gavrilović i nastavlja:
"Svi svetitelji koje proslavljamo bili su skromni ljudi i živjeli su za neke ideale koje i danas nama prenose. Ti ideali nisu nedostižni. Potrebno je samo znati suštinske poruke Hrišćanstva, a to je ljubav prema ljudima, samim tim ljubav prema Bogu i ljubav božijoj tvorevini. Ako to budemo znali da ispoštujemo, onda je nebitno šta nam je na stolu, bitno je šta nam je u srcu. U svakom slučaju, ako Crkva već 2.000 godina govori da se Sveti Nikola proslavlja posno, tu nema dileme. Nema izvora šta je naš pradjed radio. Ako je naš pradjed živio negdje na planini Vlašić gdje nije bilo na primjer ribe, ili tih posnih stvari koje iznosimo, možda mu je sveštenik u to vrijeme blagoslovio, možda nije imao koga ni da pita. Međutim danas imamo na jednom kvadratnom kilometru 10 supermarketa. Ljudi danas pravdaju i time da je jeftinija mrsna slava nego posna. Ne mora to da bude orada, brancin ili lignje, to može da bude nešto najprostije".
"Znamo kako su to naši stari radili. I u rovu su slavili slavu i dostojanstveno je proslavljali. I danas, čovjek savremeni nema izgovora ako hoće da slavi onako kako je potrebno. Ako hoćemo da očuvamo tradiciju i duh naših predaka, onda moramo da znamo da ono što nam crkva poručuje i što nam savjetuje i treba da primimo kao blagoslov", rekao je sveštenik Gavrilović.
