USK nema neurohirurga, jedini koji je radio imao infarkt tokom operacije

Pacijenti se suočavaju sa nedostatkom specijalista, poput patologa, anesteziologa i onkologa, a posebno je izražen problem što im posljednjih sedmica nije dostupan nijedan neurohirurg.

Prema riječima nekoliko pacijenata iz USK, Kantonalna bolnica „Dr Irfan Ljubijankić“ u Bihaću ima samo jednog neurohirurga, koji je trenutno odsutan zbog bolesti, a nije poznato kada će se vratiti na posao.

Dodaju da je u bolnicu donedavno povremeno dolazio neurohirurg iz Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla, ali da ni on više ne dolazi.

"Kada vam je potreban nalaz neurohirurga kako biste mogli da ostvarite pravo na dalje zdravstvene usluge ili dobijete terapiju, nastaje problem jer USK nema dostupnog specijalistu. Ako neko treba da ide na operaciju u kliničke centre u Sarajevu ili Tuzli, neurohirurg mora dati svoje mišljenje, koje se potom dostavlja nadležnoj komisiji radi odobrenja. Međutim, takvi pacijenti ne mogu ni doći do komisije jer bolnica u Bihaću nema dostupnog neurohirurga", ispričao je jedan od pacijenata iz ovog kantona.

Jedini neurohirurg doživio srčani udar tokom operacije

Ministar zdravstva, rada i socijalne politike USK Meris Jušić potvrdio je da je prim. mr sc. dr Mirsad Selimović, jedini neurohirurg u bolnici u Bihaću, nedavno doživio srčani udar tokom operativnog zahvata i da se trenutno nalazi na bolovanju.

"Naša Kantonalna bolnica ima ugovor sa UKC Tuzla o zbrinjavanju pacijenata u USK kojima su potrebne neurohirurške usluge. Na osnovu tog ugovora, jedan ljekar dolazi jednom ili dva puta sedmično, u zavisnosti od broja pacijenata. Što se tiče navoda da ni ljekar iz Tuzle ne dolazi, to je trenutna situacija i nadamo se da će već sljedeće sedmice biti u Bihaću. Ono što Ministarstvo može dodatno da učini jeste da pomogne u angažovanju ljekara iz kliničkih centara u Mostaru i Sarajevu, ali do sada nismo dobili takvu inicijativu iz bolnice", objasnio je Jušić.

Unsko-sanski kanton ima dva specijalizanta neurohirurgije, koji su ovih dana pozvani u bolnicu u Bihaću dok ne stigne ljekar iz Tuzle.

Jušić navodi da je jedan od njih na završnoj godini specijalizacije i da bi u Kantonalnoj bolnici u Bihaću trebalo da počne da radi u julu naredne godine, dok se dolazak drugog očekuje u julu 2029. godine.

Problem sa zadržavanjem specijalista

USK nedostaju i drugi specijalisti, a prema riječima Jušića, njihovo zadržavanje u matičnim zdravstvenim ustanovama dodatno otežava odluka Vrhovnog suda Federacije BiH.

Prema toj odluci, ljekari na specijalizaciji u slučaju prijevremenog raskida ugovora više nisu dužni da matičnoj zdravstvenoj ustanovi vrate isplaćene bruto plate i naknade.

"Rekao bih da je to besmisleno, jer ako vam neko plaća obrazovanje i specijalizaciju pet ili šest godina, onda bi bilo korektno i ljudski da taj period vratite lokalnoj zajednici svojim radom i angažmanom. To je problem koji se mora hitno rješavati na višim nivoima vlasti. Ono što ćemo uspostaviti kroz buduće ugovore sa specijalizantima jeste dodatna odredba kojom ćemo ih na neki način obavezati da vrate tu uslugu, ne finansijski, nego kroz radni angažman", naveo je Jušić.

Stipendije i dodatne naknade za deficitarna zanimanja

U Unsko-sanskom kantonu usvojena je i inicijativa skupštinskih poslanika kojom je predviđeno stipendiranje studenata koji ove godine upišu medicinski fakultet.

Prema toj inicijativi, studenti će dobijati stipendije od kantonalnih zdravstvenih vlasti, a nakon završetka studija biće obavezni da u nekoj od zdravstvenih ustanova u kantonu rade onoliko dugo koliko su bili stipendirani.

"To je još jedan način na koji pokušavamo da zadržimo medicinski kadar. Ministarstvo u narednom periodu namjerava da proglasi deficitarna zanimanja, što su već uradili Tuzlanski kanton i zemlje regiona" rekao je Jušić.

Kao primjer naveo je Sloveniju, u kojoj je specijalista porodične medicine proglašen deficitarnim zanimanjem.

"To je i nama u planu, ali ne samo za ljekare porodične medicine, nego i za pedijatre, onkologe, patologe, anesteziologe i druge specijaliste. Šta to znači? Medicinsku granu koju proglasite deficitarnom možete dodatno stimulisati novčanim naknadama Vlade, Ministarstva zdravstva ili Zavoda zdravstvenog osiguranja", objasnio je Jušić.

Prema njegovim riječima, specijalisti porodične medicine u Sloveniji na taj način godišnje dobijaju dodatnih 4.000 do 5.000 evra.

"Rezultat je da u toj zemlji sada svi ljekari žele da rade u službama porodične medicine. Napravili su model koji je pokazao da se ljudi dodatnim finansijskim podsticajima mogu motivisati", zaključio je Jušić.

(Faktor)