Važnost radioloških pregleda: Kada je vrijeme za mamografiju i koliko je opasno zračenje?

18.11.2026 08:45

Komentari:

0
Radiologija, radiološki pregled, mamografija
Foto: Pexels/ Anna Shvets

Kada odlazimo na pregled? Da li smo odgovorni prema svom zdravlju ili čekamo onaj posljednji trenutak kada se „upali alarm“?

Radiološki pregledi omogućavaju rano otkrivanje brojnih oboljenja, uključujući i maligna, zbog čega su preventivne kontrole i pravovremena dijagnostika od velikog značaja za očuvanje zdravlja.

Radiološka dijagnostika ima izuzetno važnu ulogu u ranom otkrivanju, dijagnostikovanju i praćenju različitih oboljenja. U svakodnevnoj praksi najčešće se susrećemo sa degenerativnim promjenama koštano-zglobnog sistema, oboljenjima kičmenog stuba, povredama i prelomima, kao i različitim oboljenjima unutrašnjih organa.

Posebna pažnja se posvećuje otkrivanju promjena koje mogu ukazivati na maligna oboljenja, prvenstveno karcinom pluća i dojke. Savremene radiološke metode poput radiografije, mamografije i ultrazvučne dijagnostike , omogućavaju pravovremeno prepoznavanje brojnih patoloških promjena , uključujući i one koje zahtijevaju dodatnu dijagnostičku obradu, ističu stručnjaci iz oblasti radiološke dijagnostike „Dom zdravlja Banjaluka“ za ATV.

- Da li u posljednjih nekoliko godina bilježite porast broja pacijenata sa malignim oboljenjima i drugim ozbiljnim dijagnozama?

Kada govorimo o porastu broja pacijenata sa malignim oboljenjima , važno je naglasiti da se takvi trendovi mogu pouzdano procjenjivati isključivo na osnovu zvaničnih epidemioloških podataka i zdravstvenih registara. Povećan broj radioloških pregleda ili otkrivenih sumnjivih promjena ne mora nužno značiti i porast učestalosti malignih bolesti.

Radiološka dijagnostika predstavlja jednu od ključnih karika u sistemu zdravstvene zaštite, jer omogućava pravovremeno prepoznavanje različitih oboljenja, usmjeravanje pacijenata na dalju dijagnostičku obradu i započinjanje odgovarajućeg liječenja.

Rano otkrivanje bolesti od izuzetnog je značaja, jer u mnogim slučajevima povećava mogućnosti uspješnog liječenja, smanjuje rizik od komplikacija i doprinosi boljem kvalitetu života pacijenata.

- Koliko je radiologija važna u ranom otkrivanju malignih oboljenja i koliko rana dijagnostika utiče na uspješnost liječenja?

Radiološka dijagnostika predstavlja jedan od ključnih segmenata savremene medicine, posebno kada je riječ o ranom otkrivanju malignih oboljenja.

Značaj rane dijagnostike ogleda se prvenstveno u mogućnosti otkrivanja maligne bolesti u početnom stadijumu, kada su patološke promjene ograničene samo na primarno oboljeli organ i kada postoje znatno veće mogućnosti za uspješno liječenje.

Pravovremeno postavljena dijagnoza u mnogim slučajevima omogućava primjenu manje invazivnih i jeftinijih terapijskih postupaka, smanjuje rizik od razvoja komplikacija i značajno poboljšava prognozu bolesti. Posebno je važno naglasiti da savremene dijagnostičke metode omogućavaju otkrivanje određenih patoloških promjena i prije pojave prvih simptoma, što je od neprocjenjivog značaja za pacijenta. Međutim, uspješnost liječenja ne zavisi isključivo od trenutka otkrivanja bolesti ,odnosno stadijuma bolesti, već i od vrste oboljelog organa, bioloških karakteristika malignog oboljenja, starosne dobi pacijenta itd...

Najčešća maligna oboljenja

Najčešća maligna oboljenja koja se otkrivaju u ranoj fazi zahvaljujući radiološkim dijagnostičkim metodama su karcinom dojke, karcinom štitaste žlijezde, karcinom pluća, karcinom urogenitalnih organa (bubrega i mokraćne bešike), kao i maligna oboljenja limfnog sistema (limfomi).

- U kojoj životnoj dobi žene treba da počnu sa redovnim mamografskim pregledima, koliko često ih treba obavljati i da li je potrebno početi ranije ukoliko postoji porodična istorija bolesti?

Mamografija predstavlja primarnu metodu za rano otkrivanje karcinoma dojke, jer omogućava prepoznavanje promjena koje se ne mogu uočiti ili napipati prilikom samopregleda. Prema brojnim međunarodnim preporukama, redovni mamografski pregledi kod žena prosječnog rizika započinju sa navršenih 40 godina života, dok se učestalost pregleda određuje u skladu sa važećim smjernicama, individualnim faktorima rizika i preporukom ljekara. Prema našem zvaničnom stručno-metodološkom uputstvu početak redovnog skrininga definisan je za starosnu dob od 50 i više godina (50+).

Мамографија
Mamografija
Pexels/cottonbro studio

U zavisnosti od smjernica, mamografija se preporučuje na svake dvije godine, osim kod onkoloških pacijenata gdje se po preporuci onkologa najčešće radi jednom godišnje, u fazi kontrola nakon liječenja karcinoma dojke.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti ženama koje imaju povećan rizik za razvoj karcinoma dojke, naročito onima sa izraženom porodičnom istorijom bolesti ili potvrđenim naslednim genetskim predispozicijama. Kod takvih žena preventivni nadzor može započeti i prije 40. godine života, uključujući i primjenu ultrazvuka i magnetne rezonance.

Važno je naglasiti da žene ne treba da čekaju termin redovnog preventivnog pregleda ukoliko primjete kvržicu u dojci, uvlačenje kože ili bradavice, spontani iscjedak iz bradavice ili druge neuobičajene simptome.

- Koji su najčešći simptomi i promjene zbog kojih bi pacijenti trebalo da se jave ljekaru i obave radiološki pregled?

Postoji niz simptoma i zdravstvenih tegoba koje ne treba zanemarivati, jer mogu ukazivati na oboljenja koja zahtijevaju dijagnostičku obradu.

Među najčešćim razlozima za upućivanje na radiološke preglede izdvajaju se dugotrajan kašalj, otežano disanje, bolovi u grudnom košu, uporni bolovi u stomaku i leđima, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, kao i pojava kvržica (otvrdnuća) ili drugih neuobičajenih promjena na tijelu.

Posebnu pažnju treba obratiti na promjene na dojkama, prisustvo krvi u mokraći, dugotrajne glavobolje praćene neurološkim simptomima i druge tegobe koje se ponavljaju ili vremenom pogoršavaju.

Međutim, važno je naglasiti da određena oboljenja, uključujući i pojedine maligne bolesti, u početnim stadijumima mogu proticati potpuno bez simptoma. Upravo zbog toga radiološka dijagnostika ima značajnu ulogu ne samo u otkrivanju uzroka postojećih tegoba već i u prepoznavanju bolesti prije pojave prvih kliničkih znakova.

Ultrazvučnim pregledima mogu se otkriti različite promjene na unutrašnjim organima, dok kompjuterizovana tomografija i magnetna rezonanca omogućavaju detaljniju procjenu određenih patoloških promjena, u zavisnosti od medicinskih indikacija. Ipak, važno je istaći da nije svaki simptom znak ozbiljnog oboljenja, niti je svakom pacijentu potrebno uraditi sve dijagnostičke preglede. Izbor odgovarajuće metode zavisi od kliničke slike, faktora rizika i procjene ljekara.

Najvažnija poruka građanima jeste da ne zanemaruju dugotrajne ili neuobičajene simptome , ali i da budu svjesni značaja preventivnih pregleda, jer odsustvo tegoba ne znači uvijek i odsustvo bolesti.

Šta stručnjaci iz oblasti radiologije kažu o opravdanosti pregleda i zaštiti od zračenja.

Radiološki pregledi predstavljaju nezamjenjiv dio savremene medicinske dijagnostike, ali je važno da se njihova primjena zasniva na jasnim medicinskim indikacijama i principima zaštite od jonizujućeg zračenja.

Ne postoji univerzalno pravilo koliko često pacijent smije obavljati radiološke preglede. Njihova učestalost zavisi od zdravstvenog stanja pacijenta, vrste oboljenja, potrebe za praćenjem toka bolesti i procjene ljekara.

Važno je naglasiti da nisu sve radiološke metode povezane sa izlaganjem jonizujućem zračenju. Ultrazvučna dijagnostika i magnetna rezonanca ne koriste jonizujuće zračenje, dok rendgenska snimanja, mamografija i kompjuterizovana tomografija podrazumijevaju određenu dozu zračenja.

Doza zračenja zavisi od vrste pregleda, regije tijela koje se snima. Kod standardnih rendgenskih snimanja doze su uglavnom relativno niske, dok su kod KT ( kompjuterizovana tomografija) pregleda veće, zbog čega je posebno važno pravilno postavljanje indikacija.

Osnovni princip zaštite od zračenja jeste da svaki pregled mora biti medicinski opravdan, a doza zračenja optimizovana tako da bude što niža, uz očuvanje dijagnostičkog kvaliteta snimka. Savremena radiološka digitalna oprema, odgovarajući protokoli snimanja i stručno osposobljen kadar omogućavaju značajno smanjenje nepotrebnog izlaganja zračenju.

Iako nepotrebno i ponavljano izlaganje jonizujućem zračenju može povećati dugoročni rizik, važno je naglasiti da korist od medicinski opravdanog radiološkog pregleda u pravilu značajno nadmašuje potencijalni rizik.

Zbog toga pacijenti ne treba da izbjegavaju neophodne dijagnostičke preglede iz straha od zračenja već je važno da se oni sprovode odgovorno, uz poštovanje stručnih smjernica i niz mjera radiološke zaštite.

U radiološkoj dijagnostici primjenjuje se princip ALARA ( As Low As Reasonably Achievable), koji podrazumijeva da izlaganje jonizujućem zračenju bude što niže koliko je razumno ostvarivo. Cilj ovog principa je smanjenje nepotrebnog izlaganja zračenju, uz istovremeno očuvanje odgovarajućeg kvaliteta dijagnostičke slike.

Često čujemo da su ljudi neodgovorni prema svom zdravlju i da preglede i liječenje odlažu do posljednjeg trenutka kada je situacija već neizvjesna. Takođe, često se govori i o zdravom načinu života, ishrani, aktivnostima, a šta poručuju stručnjaci?

Očuvanje zdravlja i prevencija bolesti predstavljaju zajedničku odgovornost pojedinca i zdravstvenog sistema. Iako na određene faktore rizika, poput životne dobi i genetske predispozicije ne možemo uticati, postoje brojni faktori koje možemo kontrolisati i na taj način značajno smanjiti rizik od razvoja različitih oboljenja.

Pravilna i uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost, održavanje odgovarajuće tjelesne težine, prestanak pušenja i ograničavanje konzumiranja alkohola predstavljaju osnovne mjere očuvanja zdravlja.

Posebno je važno naglasiti da je pušenje vodećih faktora rizika za razvoj karcinoma pluća, ali i brojnih drugih malignih, kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja. Prestanak pušenja značajno smanjuje zdravstvene rizike, bez obzira na životnu dob.

Pored zdravih životnih navika, izuzetno važnu ulogu imaju i preventivni pregledi i organizovani skrining programi. Njihov značaj ogleda se u mogućnosti otkrivanja određenih bolesti u početnim stadijumima, kada su mogućnosti uspješnog liječenja veće i kada su troškovi liječenja relativno niski.. Učestalost i vrsta pregleda preventivnih pregleda treba da budu prilagođeni životnoj dobi,polu, porodičnoj anamnezi i individualnim faktorima rizika.

Važno je razvijati svijest o tome da briga o zdravlju ne počinje pojavom prvih simptoma, već svakodnevnim odgovornim odnosom prema sopstvenom organizmu.

Zdrav način života ne može u potpunosti spriječiti nastanak svih bolesti, ali može značajno smanjiti rizik od mnogih hroničnih i malignih oboljenja, dok pravovremeni preventivni pregledi doprinose njihovom ranu otkrivanju.

- Koliko su radiološka dijagnostika i oprema u Republici Srpskoj usklađeni sa savremenim svjetskim standardima? Sa kojim se najvećim izazovima suočava ova oblast i da li pacijenti danas imaju dovoljno dostupne dijagnostičke preglede?

Radiološka dijagnostika predstavlja jednu od oblasti medicine koja se poslednjih decenija izuzetno brzo razvija, zahvaljujući napretku medicinske tehnologije, digitalizaciji i uvođenju savremenih dijagnostičkih metoda.

U Republici Srpskoj ulažu se napori u modernizaciju radiološke opreme i unapređenje kvaliteta dijagnostičkih usluga. Savremeni digitalni sistemi omogućavaju dobijanje kvalitetnijih dijagnostičkih snimaka, bržu obradu podataka i efikasniju razmjenu medicinske dokumentacije.

Međutim, usklađenost sa savremenim standardima ne podrazumijeva samo posjedovanje moderne opreme, već i njeno redovno održavanje i kontrolu kvaliteta, primjenu odgovarajućih dijagnostičkih protokola i kontinuiranu edukaciju zdravstvenih radnika.

Među najznačajnijim izazovima izdvajaju se potreba za kontinuiranim obnavljanjem medicinske opreme, obezbjeđivanje dovoljnog broja stručno osposobljenog kadra, kao i ravnomjerna dostupnost dijagnostičkih usluga stanovništvu. Dostupnost radioloških pregleda može se razlikovati u zavisnosti od zdravstvene ustanove, vrste pregleda i raspoloživih kadrovskih i tehničkih kapaciteta. Zbog toga je važno raditi na unapređenju organizacije rada, smanjenju vremena čekanja na preglede i boljoj povezanosti zdravstvenih ustanova.

Poseban značaj ima kontinuirano i stručno usavršavanje radiologa i inženjera medicinske radiologije, jer savremena tehnologija svoj puni potencijal ostvaruje samo uz adekvatno obučen medicinski kadar.

Krajnji cilj razvoja radiološke dijagnostike jeste da svaki pacijent, bez obzira na mjesto stanovanja, ima pristup kvalitetnom, bezbjednom i pravovremenom dijagnostičkom pregledu.

- Da li su radiolozi, zbog prirode svog posla i svakodnevnog kontakta sa izvorima jonizujućeg zračenja, izloženi povećanom zdravstvenom riziku?

Zdravstveni radnici (radiolozi, inženjeri medicinske radiologije ponekad i medicinske sestre) koji u svom svakodnevnom radu koriste izvore jonizujućeg zračenja profesionalno su izloženi određenom zdravstvenom riziku, zbog čega se u radiološkoj dijagnostici posebna pažnja posvećuje primjeni mjera zaštite od zračenja.

Važno je naglasiti da se pravilnom i dosljednom primjenom propisanih mjera radiološke zaštite profesionalna izloženost jonizujućem zračenju, kao i potencijalni zdravstveni rizici mogu značajno smanjiti.

Osnovni principi zaštite zasnivaju se na smanjenju vremena izlaganja, povećanju udaljenosti od izvora zračenja i upotrebi odgovarajućih zaštitnih barijera i sredstava, kao što su olovni paravani, zaštitne pregače i druga lična zaštitna oprema, u zavisnosti od vrste radiološke pretrage.

Posebnu važnu ulogu ima lična dozimetrijska kontrola, kojom se redovno prati nivo profesionalne izloženosti radnika u jonizujućem zračenju. Na taj način omogućava se pravovremeno prepoznavanje eventualnih odstupanja i preduzimanje odgovarajućih mjera.

Радиологија
Radiologija
Pexels/contact me +923323219715

Pored toga, sprovode se kontrole radiološke opreme, ispitivanja uslova rada, odgovarajući zdravstveni nadzor profesionalno izloženih radnika i kontinuirana edukacija iz oblasti zaštite od zračenja.

Iako se potencijalni rizici dugotrajne izloženosti jonizujućem zračenju ne mogu u potpunosti isključiti , pravilnom organizacijom rada, odgovarajućom zaštitnom opremom i redovnim nadzorom, moguće ih je svesti na najmanju razumno ostvarivu mjeru.

Zaštita zdravlja profesionalno izloženih radnika predstavlja jedan od osnovnih preduslova za bezbjedno, kvalitetno i odgovorno pružanje radioloških dijagnostičkih usluga, poručuju stručnjaci iz oblasti radiološke dijagnostike.

Briga o zdravlju počinje prevencijom, zdravim životnim navikama i redovnim kontrolama, jer pravovremeno otkrivanje bolesti može biti od presudnog značaja za uspješno liječenje.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli:

  • Najnovije

  • Najčitanije

Trenutno na programu