Zaboravljeni običaji za Lučindan: Ovo su radili da zaštite kuću od nesreće

Ovaj praznik posvećen Svetom apostolu i jevanđelisti Luki, koji se proslavlja 31. oktobra, od davnina je praćen običajima čiji je cilj bio zaštita doma i stoke, pri čemu je posebno zanimljiv bio običaj opasivanja torova koncem.

Narodne izreke poput „Sveti Luka, snijeg do kuka“ i „Ide Luka, eto vuka“ svjedoče o tome da se kraj oktobra smatrao prelomnim trenutkom i nagovještajem hladnijih dana, ali i opasnosti za domaće životinje od divljih zveri.

Opasivanje torova koncem kao zaštita od vukova

Jedan od najneobičnijih običaja koji se vezu je za uoči i sam dan Lučindana jeste opasivanje torova koncem. U pojedinim krajevima domaćini su oko prostora gdje su boravile ovce vezivali konac, vjerujući da na taj način stvaraju zaštitnu granicu koju vukovi neće smjeti da pređu.

Društvo

Ovo danas svi bacaju, a nekada se od toga lijepo zarađivalo

U seoskim zajednicama gdje je stočarstvo predstavljalo glavni izvor opstanka, gubitak stoke mogao je ozbiljno da ugrozi porodicu. Iako danas ova praksa ima isključivo simboličan karakter i čuva se kao dio narodnog nasljeđa, ona pokazuje koliko su se naši preci oslanjali na tradiciju u borbi sa surovom prirodi.

Šta su ovce govorile o predstojećoj zimi?

Pored zaštite torova, velika pažnja posvećivana je procjeni vremena. Vjerovalo se da domaćin na dan praznika treba rano ujutru da obiđe tor i pogleda kako životinje leže:

Podvijene noge kod ovaca tumačile su se kao nagovještaj oštre i duge zime.

Opuštenije ponašanje najavljivalo je blaže vremenske prilike i mirniji period.

Takođe, u pojedinim južnim krajevima vjerovalo se da prvi gost koji tog dana zakorači u kuću simbolično nagovještava kakva će biti naredna godina, zbog čega se njegovom dolasku poklanjala posebna pažnja.

Ko je bio Sveti Luka i kako se priprema slava?

Sveti apostol i jevanđelje Luka bio je jedan od sedamdesetorice Hristovih učenika, obrazovan čovjek, lekar, pisac jednog od četiri jevanđelja i Djela apostolskih, kao i prvi ikonopisac kome se pripisuje izrada prvih ikona Bogorodice. Zbog toga se poštuje kao zaštitnik ljekara, bolesnih, umjetnika i ikonopisaca.

Porodice koje ga slave kao krsnu slavu dan uoči praznika posvećuju pripremi slavskog kolača, žita, vina i doma, uz obavezno njegovanje mira, praštanja i porodičnog zajedništva, izbjegavajući svađe i ljutnju, prenosi Kurir.