Zašto se tijelo trgne baš kada tonete u san i kada to prestaje biti bezazleno

Baš kada počnete da tonete u san, tijelo se odjednom trgne, a vi se probudite s osjećajem da ste propali u prazno. Prema pregledu koji je objavila američka organizacija „Sleep faundešn“, a medicinski recenzirao internista Džon DeBanto, istraživanja pokazuju da hipnički trzaj u nekom trenutku doživi i do 70 odsto ljudi.

Hipnički trzaj je nagla, nevoljna kontrakcija mišića koja se javlja na prelazu iz budnog stanja u san. Najčešće zahvata jednu stranu tijela, ruku ili nogu, a mnogi ga opisuju kao udar, osjećaj padanja ili iznenadni trzaj vlastitog tijela.

Kako izgleda

Trzaj je uglavnom bezbolan, iako neki ljudi osjećaju trnce ili blagi bol. Najčešće se javlja jedan trzaj, a ponekad ih bude i nekoliko zaredom. Mnogi pritom imaju osjećaj da padaju, vide bljesak svjetlosti, čuju prasak ili pucketanje ili imaju kratku sliku nalik snu.

Ponekad je trzaj dovoljno jak da vas probudi. Drugi put je toliko blag da ga i ne primijetite, već ga uoči samo osoba koja spava pored vas. Javlja se u svim životnim dobima, ali je češći kod odraslih, jer su kod njih češći i okidači poput kofeina i stresa.

Zašto se dešava

Naučnici ne znaju pouzdano šta izaziva hipničke trzaje, ali postoji nekoliko teorija. Trzaji počinju u istom dijelu mozga koji upravlja reakcijom na iznenadni podražaj, pa se pretpostavlja da prilikom uspavljivanja dolazi do greške u komunikaciji nerava u moždanom stablu.

Prema jednoj teoriji, kada se mišići potpuno opuste, mozak to pogrešno protumači kao stvarni pad i reaguje grčenjem mišića. Moguće je i da je trzaj fizička reakcija na slike nalik snu koje ga prate.

Šta ih čini češćim

„Sleep faundešn“ navodi nekoliko faktora koji povećavaju vjerovatnoću pojave trzaja. Kofein i nikotin stimulišu mozak i ostaju u organizmu satima. U jednoj studiji objavljenoj u časopisu „Džurnal ov klinikal slip medisin“, utvrđeno je da su ljudi koji su popili kafu šest sati prije spavanja i dalje teže zaspali.

Na trzaje utiču i intenzivno vježbanje kasno uveče, nedostatak sna, stres i anksioznost. Kod stresa nivo kortizola ostaje povišen i tokom noći, pa je san manje odmarajući.

Neki ljudi koji često imaju trzaje razviju strah od uspavljivanja, što dodatno remeti san i stvara još više trzaja. Pojedini lijekovi koji djeluju na nervni sistem, poput nekih antidepresiva, takođe mogu učiniti da trzaji budu češći ili izraženiji.

Kada je potrebno otići ljekaru

Hipnički trzaji su normalna pojava i uglavnom nisu opasni. Rijetko jak trzaj može izazvati manji udarac ili grč u mišiću, ali ozbiljne povrede su izuzetno rijetke.

Ljekaru se treba javiti ako se i tokom dana javljaju višestruki, uporni grčevi mišića koji se šire na druge dijelove tijela, jer to može ukazivati na drugi oblik mioklonusa povezan s nekim oboljenjem.

Isto važi i za ponavljane, ritmične pokrete nogu tokom cijele noći, koji mogu ukazivati na poremećaj periodičnih pokreta udova. Ovi trzaji razlikuju se od sindroma nemirnih nogu, kod kojeg se javlja neugodan osjećaj u nogama i neodoljiva potreba za njihovim pomjeranjem.

Kako ih smanjiti

Trzaje je teško potpuno izbjeći, ali se njihova učestalost može smanjiti. Pomaže odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme svakog dana, uključujući i vikende.

Spavaća soba trebalo bi da bude tamna, tiha i rashlađena na 18 do 20 stepeni, a elektronske uređaje treba ostaviti najmanje sat vremena prije spavanja.

Intenzivne treninge bolje je obaviti ranije tokom dana, a vježbanje završiti najmanje 90 minuta prije spavanja. Posljednju kafu trebalo bi popiti najmanje osam sati prije odlaska na spavanje, a dnevni unos kofeina ne bi trebalo da prelazi 400 miligrama.

Treba izbjegavati i nikotin i alkohol, jer alkohol, iako može izazvati pospanost, remeti strukturu sna. Kod stresa mogu pomoći meditacija, duboko disanje, joga, topla kupka ili čitanje prije spavanja.