Ministar rada i socijalne politike FBiH, Adnan Delić, objasnio je razloge za iznos jednokratne pomoći penzionerima, naglasivši da isplata nije niža od najavljene, već od želja Saveza penzionera.
Prema njegovim riječima, trenutni budžetski kapaciteti ograničili su iznose, dok je iz federalnog budžeta izdvojeno 37 miliona KM za ovu svrhu bez rebalansa budžeta.
“Nismo isplatili nižu jednokratnu pomoć nego što smo najavili, ali jesmo u odnosu na želje Saveza penzionera FBiH. Njihov zahtjev je bio da se isplati jednokratna pomoć od 200 KM svim penzionerima koji primaju penziju do 1.000 KM i 100 KM svim penzionerima koji primaju penziju iznad 1.000 KM. Ovim rješenjem je to duplo manje, ali moram da kažem da neke stvari i pitanja prevazilaze nadležnost i same Vlade FBiH posebno resornog Ministarstva što je ovo definitivno slučaj. Mogu reći da je ovo simbolična jednokratna pomoć kada su penzioneri u pitanju, ali je ona jedina moguća s obzirom na trenutno stanje u budžetu i mi smo izdvojili oko 37 miliona KM za njenu isplatu i to bez rebalansa budžeta. Ono što svima treba, ne samo penzionerima, već svima nama koji ćemo to postati, je sistemski i dugoročno da riješimo pitanje punjenja penziono-invalidskog fonda jer trenutno sredstva koja se uplaćuju od doprinosa nisu dovoljna za isplatu penzija”, naveo je Delić za "N1".
Delić je istakao da trenutni penzioni sistem zahtijeva reformu i dugoročno rješavanje održivosti PIO fonda. Naveo je i povećanje sredstava za banjsko liječenje penzionera na dva miliona KM te formiranje radne grupe za izmjene Zakona o PIO.
O invalidninama, Delić je poručio da nema mjesta za zabrinutost. Naknade za osobe s invaliditetom su povećane i vezane za minimalnu platu, s obaveznim godišnjim usklađivanjem prema ekonomskim pokazateljima. Međutim, osobe sa 60-80% invaliditeta, isključene 2009. godine, ostaju van ovog zakona zbog velikih budžetskih zahtjeva, ali se traže inkluzivna rješenja u skladu s međunarodnim standardima.
Delić je takođe naglasio važnost usvajanja zakona poput onog o posredovanju i zapošljavanju kako bi se unaprijedilo tržište rada i smanjilo opterećenje na rad, omogućavajući rast privrede i zapošljavanje.
.webp)
