U Argentini planiraju AI centar koji bi trošio struje kao tri Buenos Ajresa

Dok se u SAD i Evropi pojedine zajednice protive izgradnji centara podataka, argentinska vlada nudi drugačiji pristup. Milej poručuje da neće regulisati vještačku inteligenciju i predlaže smanjenje poreza na dobit za velike projekte, o čemu još mora da odluči Senat.

Patagonija nudi obilje praznog zemljišta, hladan vazduh i snažne vjetrove, a gas iz škriljaca sa nalazišta Vaka Muerta može se koristiti za napajanje i hlađenje centara. Milej, poput svog saveznika Donalda Trampa, često objavljuje slike stvorene vještačkom inteligencijom. Predložio je i osnivanje „neljudskih korporacija“ kojima bi u potpunosti upravljali AI agenti.

Tanjug / AP / Evan Vucci

„Nećemo regulisati vještačku inteligenciju“, izjavio je Milej prošlog mjeseca u Američkoj privrednoj komori u Vašingtonu. „Ostaće slobodna.“ Evidencija posjetilaca pokazuje da su se proteklih mjeseci sa Milejem i saradnicima sastajali brojni predstavnici tehnološkog sektora, među njima investitor Piter Til, te predstavnici kompanija OpenAI, Amazon, Gugl, Orakl i firmi specijalizovanih za centre podataka.

Prema zapisima Ministarstva spoljnih poslova, kompanija Kruso, koja je učestvovala u izgradnji glavnog kampusa OpenAI u Teksasu, ove godine zatražila je razgovore sa argentinskim energetskim zvaničnicima o investicijama uz podršku američke vlade.

„U gusto naseljenim dijelovima SAD i Evrope postoji veliki pritisak na mrežu i vodi se borba oko toga ko bi trebalo da dobije struju“, izjavila je Marta Zlotkovska, rukovodilac međunarodnog razvoja u kompaniji Grin kapital.

Ta poljska kompanija za obnovljivu energiju planira da u Patagoniji izgradi centar podataka vrijedan tri milijarde dolara (2,7 milijardi evra) i iznajmljuje ga velikim tehnološkim kompanijama za proračune vještačke inteligencije. Još nije obezbijedila klijenta.

„Uporedili smo potencijalne lokacije za projekat širom svijeta i Argentina – tačnije Patagonija – pokazala se kao najbolja u svakoj kategoriji“, rekla je Zlotkovska.

Obećanja Patagonije za AI

Kako bi privukao kompanije oprezne zbog argentinske ekonomske nestabilnosti, Milej promoviše podsticaje koji bi smanjili porez na dobit sa 25 na 15 odsto za projekte vrijedne najmanje milijardu dolara u sektoru vještačke inteligencije i drugim novim industrijama. Mjeru još mora da odobri Senat.

Nije jasno kakvu će korist imati sami Argentinci. Centri podataka otvaraju malo radnih mjesta, a predloženi podsticaji ne obavezuju kompanije da rezervišu računarske kapacitete za lokalnu upotrebu ili objavljuju potrošnju energije i vode.

„Ne govorimo o centrima podataka koji su osmišljeni da ojačaju argentinski tehnološki suverenitet“, rekao je Alan Roča Varsani, istraživač u argentinskoj ekološkoj grupi Observatorio Petrolero Sur. „Računarski kapaciteti izvoziće se tamo gdje god budu potrebni kompanijama OpenAI ili drugim firmama.“

Nacrti, ali još ne i bageri

Uprkos Milejevim najavama, Argentina zaostaje u trci za regionalni centar podataka. Susjedne zemlje već nude jeftino zemljište, obnovljivu energiju i sve bolje optičke veze sa američkim tehnološkim gigantima.

Milej tvrdi da odbijanje regulacije Argentini daje prednost jer su EU i sve veći broj američkih saveznih država uveli nova pravila. Kritičari upozoravaju da tako vještačka inteligencija dolazi bez zaštite od rizika, od masovnog nadzora do sajber napada.

„Bez pravila će Argentina postati laboratorija – kao kada kompanije odlaze u zemlje u razvoju da testiraju čudne lijekove koje ne smiju da testiraju u razvijenim državama“, rekao je Nikolas Volovik, profesor računarskih nauka na Nacionalnom univerzitetu u Kordobi. Milej bi slične kritike mogao da čuje sljedeće sedmice, kada papa Lav XIV, koji je upozoravao na prijetnje vještačke inteligencije čovječanstvu, posjeti Argentinu tokom latinoameričke turneje.

Čak i neki članovi vlade priznaju da Milejevo protivljenje regulaciji otežava uspostavljanje jasnih pravila. Visoki zvaničnik, koji nije ovlašćen da govori za medije, kaže da kompanije čekaju pravila o obučavanju AI modela na autorskim djelima i slanju ličnih podataka u inostranstvo.

Serveri i ovce

U stočarskim krajevima visoravni pokrajine Čubut život se tradicionalno vrti oko uzgoja i šišanja ovaca. Međutim, proizvodnja vune trpi zbog višedecenijske suše, prekomjerne ispaše i rasta troškova. Neki stočari zato vide priliku u halama ispunjenim serverima.

„Uzgajivači ovaca intenzivno traže alternative koje bi im donijele dodatne prihode“, rekao je Fransisko Saens, poljoprivredni inženjer i stočar četvrte generacije. Njegova porodica jedna je od 14 vlasnika koji su kompaniji Grin kapital iznajmili ukupno 130.000 hektara za planirani centar podataka. Stočari očekuju da će nastaviti da uzgajaju ovce uz buduće postrojenje.

Izgradnja ne bi trebalo da počne prije 2028. godine. Kada bi kampus radio punim kapacitetom, godišnje bi trošio oko 2,7 puta više struje nego cijeli Buenos Ajres 2025. godine. Grin kapital obećava da će svu struju proizvoditi sam, pomoću vjetroelektrana, solarnih farmi i gasnih generatora, kako ne bi opteretio argentinsku mrežu.

Pokrajinski zvaničnici očekuju milijarde dolara investicija, visokokvalifikovana radna mjesta i tržište za višak energije vjetra. Međutim, stanovnici obližnjeg Treljua kažu da ne mogu da provjere ta obećanja. Ekološke studije još traju, dozvole se čekaju, a kompanija nije navela koliko će vode biti potrebno niti koliki će dio energije dolaziti iz gasa.

„Informacija je jednostavno premalo“, rekla je 46-godišnja Kristina Gibon, koja strahuje od ekoloških posljedica. „Možda ćemo mi imati vode dok ne ostarimo, ali naša djeca će ostati ovdje i neće imati te resurse.“ Zbog takvih strahova manja grupa građana Treljua organizovala se na internetu i na glavnom trgu pod sloganom „Trelju slobodan od centara podataka“.

U Kongresu su poslanici nedavno optužili Mileja da „rasprodaje zemlju“ tokom saslušanja o interesima milijardera Pitera Tila u Argentini. Opozicija je primorala predsjednika da izmijeni zakon o olakšavanju stranog vlasništva nad zemljom i zaustavila plan da AI agenti upravljaju kompanijama. Na porodičnoj farmi Saens u tome vide poznati argentinski refleks.

„Kad god strana kompanija želi da uloži veliki novac u Argentinu, jave se brojne kritike. Prva reakcija mnogih je: 'Ne, to su strašni ljudi koji dolaze spolja da uzmu naše resurse'“, rekao je. „Ne kažem da su velike korporacije nešto najbolje na svijetu. Samo kažem da, kada pogledam druge zemlje, tamo vidim stabilne ekonomije.“

(Euronews)