Ugostitelji s Jadrana već krenuli u "lov" na radnike iz BiH

Izvor:

Glas Srpske

15.10.2025

12:18

Komentari:

0
Kafana Konobar Kafic
Foto: ATV

Iako je ljetna sezona tek završena, ugostitelji iz Hrvatske već su krenuli u lov na kuvare, konobare i barmene iz BiH, a onlajn oglasi pokazuju da ne jenjava ni potreba poslodavaca za radnicima u trgovini.

Evidentno je, što potvrđuje i početak 16. Regionalnog sajma poslova, da se tržište rada u BiH i regionu suočava sa paradoksalnom situacijom, s jedne strane nedostaje radnika, a s druge raste broj oglasa samo za određene sektore, poput turizma, ugostiteljstva i trgovine.

Ovaj onlajn sajam, organizovan u saradnji vodećih sajtova za zapošljavanje iz regiona, uključujući "MojPosao.ba", dostupan je 24 časa dnevno, a posjetioci mogu da biraju između više od 700 oglasa za posao koje nudi stotinak poslodavaca iz različitih sektora.

Marketing menadžer te kompanije Amila Jažić pojasnila je da su kroz virtuelne štandove poslodavaca dostupne detaljne informacije o kompanijama i radnom okruženju, a kandidati se mogu prijaviti na više oglasa istovremeno.

"Prvi razgovori s poslodavcima mogu se obaviti putem četa ili video-poziva, što proces prijave čini bržim i jednostavnijim", kazala je ona.

Вртић, Бањалука

Banjalučki vaspitači izlaze na ulice: Naša borba nije laka

Ponuda poslova obuhvata trgovinu, tehnologiju, finansije i usluge, a među učesnicima su i brojni poznati domaći i regionalni poslodavci.

Predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić kazao je da je u posljednjih godinu dana osjetno primjetan pad broja oglasa za nova radna mjesta, što se odrazilo i na ovogodišnjem sajmu.

"Svako mjesto gdje poslodavci mogu lakše doći do radne snage je dobro, ali realnost je da sve manje firmi ima potrebu za novim kadrom. Kriza koja je prvo pogodila Njemačku, a zatim i cijelu Evropsku uniju, ostavila je ozbiljne posljedice na privredu Srpske i BiH, naročito na industriju i prerađivački sektor", naglasio je Škrebić.

Prema njegovim riječima, drvoprerađivačka, tekstilna i obućarska industrija najviše su pogođene, a od kraja 2023. godine do danas u prerađivačkoj industriji je izgubljeno oko 4.000 radnih mjesta.

"Iako je situacija paradoksalna, jer s jedne strane imamo nedostatak radnika, a s druge smanjenu potražnju, uzrok leži u padu proizvodnje i privredne aktivnosti. Očekujem da će se stanje stabilizovati kada dođe do promjena na evropskom tržištu i geopolitičkoj sceni", dodao je on.

Najviše oglasa na ovom sajmu dolazi od poznatih turističkih kompanija iz Hrvatske koje već sada traže radnike za narednu sezonu i to sobarice, konobare, barmene, kuvarice, vrtlare i velnes terapeute, uz ponude koje uključuju smještaj i platu i do 2.000 evra.

Predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS "Horeka" Dalibor Šajić ističe da je tržište rada otvoreno i da je teško zadržati radnike u BiH.

"Apsolutno svi imaju pravo da animiraju radnike iz BiH. U Hrvatskoj su uslovi i plate znatno bolji, a poslodavci čak plaćaju sezonske radnike tokom cijele godine kako bi ih zadržali", kazao je Šajić.

On dodaje da se u Srpskoj tek sporadično pojavljuju radnici iz inostranstva za razliku od FBiH, gdje rade državljani Bangladeša, Indije i Nepala.

"Razlika u platama i cijenama usluga je ogromna pa nije čudo što ljudi odlaze. Mi se jednostavno ne možemo boriti s tim uslovima", poručio je on.

Игор Додик

Dres Bogdana Bogdanovića prodat za 6000 KM: Sav prihod ide za liječenje Sergeja Stupara

Šajić ističe da je još jedna teška i neizvjesna sezona pred ugostiteljima.

"Već 15 godina se borimo sa vjetrenjačama", istakao je on.

Dalibor Šajić istakao je da, iako Srpska nema more, može da razvija ozbiljnu turističku ponudu ako se turizmu pristupi strateški.

"Mogli bismo razmišljati kao ugostitelji iz regiona. Mogli bismo biti ozbiljna turistička destinacija ako se turizmu posveti više pažnje, jer svaka marka koja dođe iz inostranstva predstavlja čist prihod i snažan podsticaj za našu privredu", poručio je Šajić za Glas Srpske.

On je dodao da bi bilo korisno usvojiti ozbiljnu strategiju razvoja turizma koja bi obuhvatila sve potencijale, od banjskog preko raftinga do seoskog turizma.

Podijeli:

Large banner