U Medulinskom zaljevu nedavno je ulovljena najotrovnija riba na svijetu - srebrenopruga naduvača. U Puli je obavljena i laboratorijska analiza utrobe ove ribe.
Glas Istre imao je jedinstvenu priliku prisustvovati laboratorijskoj analizi najotrovnije ribe na svijetu - srebrnopruge naduvače, koja je nedavno ulovljena u Medulinskom zaljevu.
Uz veliku dozu opreza, budući da je ova jedinka u cijelosti otrovna, u Laboratoriju prirodnih nauka pulskog Univerziteta Jurja Dobrile, pod vodstvom dr. sc. Nevena Iveše, višeg naučnog asistenta i morskog biologa, riba je analizirana.
Prva je to naduvača u Jadranu kojoj se analizira sadržaj želuca, a nalaz će objaviti u naučnom časopisu. Ovu je ribu slovenski državljanin Anton Vidovič prije desetak dana ulovio na 19 metara dubine kraj ostrva Ceja. Zahvaljujući vrsnom ribolovcu Mariju Lazariću koji je po Vidovičevoj dojavi odmah obavijestio Ivešu, imali su priliku dobiti potpuno svježi primjerak za analizu.
Tri udice u želucu
Inače ova riba obitava u Tihom i Indijskom okeanu, kao i Crvenom moru. Iveša smatra se da se kod nas radi o samo jednoj jedinki.
Prema njegovim riječima, to se s jedne strane može pripisati činjenici da rijetko žive u jatu i pokazuju agresivno ponašanje prema pripadnicima iste vrste. S druge strane, ulovljena je riba u ustima imala jednu udicu, a u želucu još tri.
Ali, i uprkos tome što je prethodno progutala tri udice, ova je grabežljivica i dalje napadala mamac. Uz ovu se ribu veže više kategorija opasnosti.
Višestruka opasnost
Ona dolazi i u vidu ugriza, jer su u nekim zemljama, npr. u Libanu, zabilježeni slučajevi ugriza ljudi. Iako nije potrebno dizati paniku, bitno je znati da će sve više ovakvih tropskih riba dolaziti i u naše krajeve, stoga je korisno imati više informacija o ovoj ribi i o tome kako s njom postupati.
Važno je ne dirati je jer, nakon otrovne zlatne žabe iz Amazone, ova riba glasi kao druga najotrovnija životinja na svijetu.
"Cijela je životinja otrovna. I meso i koža. Pogotovo koža jer ona nema ljuske, i samim time, kao i druge ribe koje ih nemaju, izlučuje mnogo sluzi za odbranu i osmoregulaciju. I samim time, otrov se nalazi i u sluzi, a najviše otrova nalazi se u unutrašnjim organima i u jetri. Protivotrov još uvijek ne postoji. To je jedan živčani otrov koji blokira živčane impulse i samim time kod čovjeka može doći do blokade vitalnih funkcija i do smrti. Trovanje se odvija u nekoliko faza, a prvi simptomi već se pojavljuju u razmaku od 10 do 45 minuta nakon izlaganja otrovu", objašnjava Iveša dodajući da će jedinku poslati na daljnju analizu u Split gdje će izolirati toksin i dobiti informacije o njegovoj jačini.
Nakon prethodno uzetih biometrijskih mjera i uzoraka sadržaja želuca, a prije uzimanja uzoraka spolnog tkiva - gonada, pod mikroskopom su pregledali čime se riba nedavno hranila.
Ono što Iveša uočava su komadići ljušture nekoliko vrsta autohtonih rakova, komadić školjkaša, ljuštura puža i ježeva. Pronađen je i komadić kosti ribe. Sve to potvrđuje da ova riba ima zaista snažne zube.
Zubima drobi i metal
Naime, srebrnopruga naduvača pripada grupiu četverozupki kojima zubi rastu cijeli život.
"Zubalo im je omogućilo da zauzmu ekološku nišu u moru, da se mogu hraniti organizmima koji su drugim životinjama većinom nedostupni, kao što su to rakovi, bodljikaši, ježevi, školjkaši, puževi, sve životinje koje imaju tvrdi oklop.
Zbog toga što ima tu mogućnost prilagođavanja, ona može jako dobro iskorištavati taj resurs i razvijati se", priča Iveša dodajući da još uvijek nije poznato razmnožavaju li se one i u Jadranu.
A iako još uvijek nije invazivna vrsta u našem ekosistemu, zabrinjavajuće je to što njeni zubi, dva straštena gore i dolje, mogu pregristi i metal.
Upravo zbog toga, u zemljama gdje je postala invazivna, ribari imaju problema jer im uništava ribarske alate i ulov.
"U tim područjima ova vrsta čini pet posto ukupnog ulova u malom obalnom ribolovu, a nema nikakvu tržišnu vrijednost i zabranjeno ju je konzumirati na području Еvropske unije. A s obzirom da je, još dodatno, i otrovna, ribari moraju posebno paziti da s njome u kontakt ne dođu ni oni ni njihova druga lovina, jer se taj tetrodotoksin može prenijeti sluznicama i na druge organizme", govori Iveša.
Dodaje da ljudi pri rukovanju s njima obavezno moraju nositi zaštitne rukavice i paziti da ne dotaknu sluznice poput usta i očiju.
