Budućnost Srpskog jezika pod znakom pitanja

To je ozbiljno upozorenje da ne y tako dalekoj budućnosti, našu djecu možda neće imati ko da uči maternjem jeziku.

Nemogućnost popunjavanja studijskih mjesta na tom programu nije novost, opadajući broj upisanih studenata traje već devet godina.

,,Takav problem imamo od 2016. godine kada se osjetio taj demografski pad i na broju upisanih studenata na studijski program. Tako da, to za nas nije neka novost. Upisujemo manje studenata nego što je to bilo nekih godina, recimo 2014. i 2015. da ne pominjem raniji period. I naravno da će to u jednom trenutku dovesti do deficita kadra", rekao je prof. dr Slađana Cukut, šef Katedre za Srbistiku.

Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje olakšalo je studentima studiranje Tog studijskog programa. Praktično, ko god se upiše - studira o trošku države, što je ujedno i jako dobra kratkoročna mjera za povećanje broja studenata.

,,Oni biraju ona zanimanja i one profesije za koje misle da će im donijeti u budućnosti neku korist. Međutim, studenti srpskog jezika i književnosti su po pravilu uvijek oni koji iskreno, zaista, vole to što studiraju", rekla je Aleksandra Savić, predsjednik Udruženja lektora Republike Srpske.

,,Mislim da je studiranje maternjeg jezika posebno važno, jer je jedno od glavih elemenata nacionalnog identiteta. Ovim putem pozivam buduće studente, tj. maturante koji se možda još nisu odlučili za to koji fakultet će da upišu, da se pridruže nama na ovom studijskom programu", rekla je Katarina Tatić, student druge godine Filološkog fakulteta na studijskom programu Srpskog jezika i književnosti.

Dok zainteresovanost za studije srpskog jezika opada, popularnost stranih jezika raste. Ali ne i ruskog, na kojem je ostalo još 12 mjesta, a upisana tek 3 studenta. Urednik i novinar ATV-a, Dragana Rajić srpski jezik i književnost završila je prije 15 godina. Kad je upisala fakultet u Istočnom Sarajevu imala je više od 30 kolega.

,,Znam da većina njih rade kao profesori u srednjim školama, pa čak i u osnovnim školama. Međutim, srpski jezik i književnost pruža i druge mogućnosti, ne mora to da bude samo rad u struci. Jer, šta je važnije za jednog novinara nego da se zna pravilno izražavati, da je načitan i da je pismen", rekla je Dragana Rajić, urednik i novinar ATV-a.

Budući studenti ne moraju da brinu za posao ako završe srpski jezik i književnost - pokazuju to i službeni podaci Zavoda za zapošljavanje. Profesor srpskog jedno je od deficitarnih zanimanja.

U toku 2024. godine zaključno sa decembrom evidentirano je ukupno 44 lica sa zanimanjem profesor srpskog jezika i književnosti. U toku iste godine po osnovu zaposlenja sa evidencije nezaposlenih JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske brisano je ukupno 75 lica.'

Drugi upisni je rok završen, ali studenti zainteresovani za taj program i dalje imaju šansu za upis u trećem upisnom roku – ukoliko bude objavljen. Brojke i slova potvrđuju da postoji i potreba za zapošljavanjem, kao i da je zanimanje profesor srpskog jezika i književnosti jedno od deficitarnih u pojedinim gradovima u Republici Srpskoj.