Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Republici Srpskoj u interesu da rješava otvorene probleme sa Hrvatskom, a ne da tema razgovora bude Pelješki most koji je na hrvatskoj teritoriji.
"Treba da se usmjerimo na rješavanje postojećih problema poput granice kod Kostajnice, izgradnje mosta u Gradišci, odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj Gori. Pelješki most za mene je isključivo unutrašnje pitanje Hrvatske", rekao je Dodik za "Večernji list", izdanje za BiH.
On je napomenuo da su na tom projektu angažovana velika sredstva EU i da je sasvim sigurno da EU ne bi ušla u proceduru odobravanja da sve nije perfektno pravno čisto.
"Sljedeća stvar koja je bitna jeste da to rade Kinezi i kineske kompanije koje su prisutne u Republici Srpskoj. Sve to izaziva negativne konotacije. A od toga Republika Srpska ne bi imala nikakve koristi. Dakle, Republici Srpskoj je u interesu da rješava otvorene probleme sa Hrvatskom", objasnio je Dodik.
On je napomenuo da se tu ne radi ni o kakvom dugu predsjedniku HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Draganu Čoviću, odnosno da niko nikom ne duguje, te da upravo zbog toga veoma dobro sarađuju o političkim pitanjima, ali je ukazao da taj odnos nikada nije bio protiv interesa Bošnjaka.
"Mi branimo pravo Hrvatske da na vlastitoj teritoriji uređuje odnose kako hoće. Isto to tražimo i za sebe. To je isto kao da se neko nama miješa da u Banjaluci gradimo vodovod", rekao je Dodik.
On je podsjetio da su srpski i hrvatski narod kroz istoriju imali mnogo teških trenutaka, te da je "najvažnije osjetljivo pitanje Drugog svjetskog rata nekako konzervirati kod jednog i drugog naroda na način da istine koje važe ne treba osporavati".
Dodik je naglasio da Srbima ne može niko reći da ih ustaški režim nije ubijao i da su osjetljivi kada to neko negira.
On smatra da su u ovom trenutku Srbi i Hrvati riješili svoja pitanja makar u pogledu odnosa država.
"Hrvatska je država hrvatskog naroda, a Srbija srpskog naroda. Republiku Srpsku doživljavam kao državu našeg naroda ovdje, svjestan istovremeno političke uloge i značaja hrvatskog naroda u BiH. U okviru toga mi pokazujemo primjer na koji način ćemo graditi te odnose. Mislim da budućnost upravo pripada odnosima koje smo izgradili Čović i ja, odnosno politički pokret koji nas slijedi", naveo je Dodik.
Dodik je napomenuo da ima pravo i obavezu da oslušne šta su interesi hrvatskog naroda, jer je jedan dominantan broj glasao za njega na izborima, a pri tome je ukazao da konstitucija BiH nije išla u prilog pozicioniranja hrvatskog kolektiviteta u političkom smislu, te da je hrvatska država pristala da Hrvati budu majorizovani u BiH.
On je ocijenio da su Bošnjaci i bošnjačka politička elita jedini koji bi mogli promijeniti stvari u BiH, ali da za to ne postoji spremnost, jer oni imaju nesalomljivu želju da u potpunosti dominiraju nad Hrvatima, a kasnije nad Republikom Srpskom i Srbima.
Prema njegovim riječima, iz Sarajeva uvijek traže novi konflikt, ali se grdno varaju oni koji misle da Srbi jadikuju što tamo nije formirana vlast.
"Svi gubimo vrijeme i BiH se dokazuje kao potpuno neupravljiva i nije dobro mjesto za život. BiH se potvrđuje kao promašen koncept međunarodne zajednice, ne zbog Dejtonskog sporazuma, nego zato što je međunarodna zajednica degradirala Dejtonski sporazum i stvorila gotovo nemoguće prakse u BiH u pogledu odlučivanja o važnim pitanjima", precizirao je Dodik.
Dodik je rekao da se fukcionisanje Predsjedništva BiH ne može posmatrati van činjenica da nisu konstituisani Savjet ministara i parlament, te je pomenuo da je kao dosadašnji predsjedavajući činio sve da da pokuša da stvori novu dinamiku u BiH, ali da nije u tome uspio, prvenstveno u vezi sa utvrđivanjem kandidatkog statusa za članstvo u EU.
"U Sarajevu su odlučili da ne uspostave vlast i mi smo izgubili priliku da ove godine dobijemo status kandidata", rekao je Dodik.
Dodik je istakao da nisu prihvatljive evropske integracije koje bi značile odustajanje od prava predstavljanja naroda i njihove konstitutivnosti, već da je spreman da pristane poštivanje ustava i prava koja su njime definisana, kao i da se mora garantovati autonomnost odlučivanja naroda o svom statusu.
Na pitanje šta je sa tvrdnjama da u BiH mora da vrijedi zakon većine, Dodik je odgovorio da sanjati nije zabranjeno.
Dodik je ocijenio da je Dejtonskim sporazumom napravljena greška što je očuvana BiH, te da ovakava sistem odlučivanja, neuvažavanja i preglasavanja, te međunarodni intervencionizam ne daju BiH velike izglede.
Kada je riječ o Srbiji, Dodik je ponovio da su u Srpskoj spremni prihvatiti sve što dogovore Beograd i Priština, te ocijenio da Kosovo nije iskoristilo priliku da se afirmiše kao međunarodno priznata država i da mnogi koji su podržali Kosovo vide da nema kapaciteta za to, dok je Srbija dobila priliku da kroz pregovore dođe do rješenja koje bi moglo biti održivo.
"Pitanje Kosova i Republike Srpske je uporedivo. Ako neko da pravo jednom narodu koji je živio na prostoru neke autonomne pokrajine da se međunarodno afirmiše kao navodno država, zašto neko drugi to pravo nema, a veoma je blizu toga", rekao je Dodik.