Narodna skupština ostaje simbol državnosti Srpske

Nastala je iz potrebe, iz ubjeđenja da se mora sačuvati glas srpskog naroda.

Danas, više od tri decenije kasnije, vremena su drugačija. Nema više barikada i frontova, ali borbe nisu nestale.

"Pa razlike su neuporedive. Ona je stabilizovala svoj politički system, svoje društveno tkivo, svoje socijalno tkivo. Stabilizovala svoje finansije, svoj fiskalni system, privredni system. Republika Srpska nije u ratu kao tih godina. Dakle, Republika Srpksa nije izložena ogromnom pritisku koji je bio u to vrijeme", rekao je poslanik prvog saziva Narodne skupštine Republike Srpske Milorad Dodik.

Tada je sve bilo mnogo jednostavnije: jedan cilj, jedna ideja, jedan narod.

"Mi smo bili jedinstveni kao poslanici. Bili smo kao jedna porodica. Zbog toga smo uspjeli da stvorimo ovo što smo stvorili... Sad neki hoće da se prenese ovlaštenje obrazovanja, ali se to ne može prenijeti. Jer, obrazovanje u BiH nije jedinstveno, ono je pocijepano po 10 kantona", istakao je poslanik prvog saziva Narodne skupštine Republike Srpske Rajko Kasagić.

Jedinstvo, riječ koja se danas sve rijeđe čuje u skupštinskim klupama.

"Te 1991. godine prvi saziv Narodne skupštine srpske je na veličanstven način donio odluke. Postojala je nacionalna elita i ozbiljno razmišljanje da se ne poklekne. Stvorena je odbrambena linija za Srpski narod", kazao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

Ipak, umjesto ratnih frontova, danas su borbe političke i diplomatske. Bivši predsjednik Narode skupštine kaže da su devedesete bile vrijeme straha, ali je sloga bila presudna:

"Bili smo složni, odlučni, jer je tada bilo biti ili ne biti. Danas, nažalost sa velike distance svjedočimo o nečemu što naš narod ne odobrava. To su podjele, nesloga. Borba, rekao bih za lične interese", kazao je bivši predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Dragan Kalinić.

A upravo te podjele, kaže Mladen Ilić, poslanik SNSD-a, danas su najveća prepreka.

"Ono što danas gledamo je nešto nažalost suprotno tome. Imamo priliku da vidimo veliku podijeljenost unutar Narodne skupštine Republike Srpske. Veliku političku polarizaciju na jedne i na druge. Nikako da dođemo zajedno do nekog zajedničkog cilja, zajedničke riječi. Bez obzira koliko nekada, pogotovo sada u ovom trenutku, te prijetnje mogu biti ozbiljne. Dosta je bilo napada na Narodnu skupštinu, pogotovo zbog onoga što sam rekao na početku, šta ona nama predstavlja i samim tim uvijek je predmet iskušenja i svi oni ljudi koji je čine su predmet iskušenja", dodao je poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mladen Ilić.

Iako politički vjetrovi često mijenjaju pravac, Narodna skupština ostaje simbol državnosti Srpske. A da bi to ostala, potrebno je više stabilnosti i autoriteta, poručuje profesor ustavnog prava Mile Dmičić.

"Moramo imati daleko stabilniji ustavni, pravni i politički status entiteta unutar BiH. Moramo imati daleko više autoriteta u odnosima prema međunarodnoj zajednici koja je još uvijek ovdje u smislu protektoratskog, vazalskog ili nekog drugog djelovanja da tako kažem, guši sve ono što zovemo demokratskim, slobodom, ljudskim modelom", kazao je profesor ustavnog prava Mile Dmičić.

Od te oktobarske noći 1991. do današnjih dana, Narodna skupština Republike Srpske bila je svjedok istorije, od ratnih odluka, preko Dejtona, do današnjih borbi za nadležnosti i imovinu. Političke okolnosti se mijenjaju, ali Narodna skupština ostaje srce i štit Republike Srpske.