Trišić Babić za ATV: Srpska prva formirala vlast

16.11.2026 20:45

Komentari:

0
Direktorka Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić
Foto: ATV/Branko Jović

Direktorka Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić istakla je, gostujući u emisiji „U prvom planu“ ATV-a, da je konstituisanje Narodne skupštine Republike Srpske, polaganje zakletve predsjednika Srpske Save Minića i srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović veliki i važan dan koji potvrđuje institucionalnu stabilnost.

“Sa konstituisanjem Narodne skupštine Republike Srpske, sa činom polaganja zakletve novog predsjednika Republike Srpske, gospodina Save Minića, sa činom polaganja zakletve našeg srpskog člana u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, gospođe Željke Cvijanović, i sa formiranjem svih skupštinskih neophodnih tijela kako bi mogli dalje nastaviti sa konstituisanjem ostalih dijelova izvršne vlasti ovdje u Republici Srpskoj to je uvijek i svagdje treba da bude velik i važan dan. Mi smo nakon izbora koji su se održali 4. oktobra, nakon izbornih rezultata i sve što je bilo potrebno da se ozakone i ozvaniče sertifikati i poslovnici, evo prvi smo ovdje u Bosni i Hercegovini formirali skupštinu. Imamo predsjednika, potpredsjednike predsjednika skupštine i naš srpski član Predsjedništva takođe danas u Sarajevu polaže zakletvu u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine gdje će predstavljati Republiku Srpsku četiri godine“, poručila je Trišić Babić.

Komentirišući atmosferu i ponašanje opozicionih poslanika tokom konstitutivne sjednice, ona je naglasila da je volja građana jasna i da skupštinska većina ima puni kapacitet za dalji rad.

“Ovo je jedna skupština koja treba da bude svečana. Malo onako odstupaju ovi opozicioni političari, ali dobro, mislim, i to je za razumjeti. Ali narod je rekao svoje, i ono što je narod rekao 4. oktobra, evo danas je to počelo i dolazi u svoju proceduru. I sve ono što se dešavalo i do 4. oktobra, i 4. oktobra, sa našom dvotrećinskom većinom, sad ćemo biti u prilici i situaciji da to sve pokažemo i dokažemo”, istakla je ona.

Na pitanje da li se u narednom periodu mogu očekivati opstrukcije ili blokade od strane opozicije, Trišić Babić je poručila da Narodna skupština mora biti mjesto odgovornosti i razgovora.

“Pa ne vjerujem da će moći biti blokada. Dobro, svako društvo treba da ima opoziciju. I mi ovdje treba da imamo opoziciju, ali mislim da živimo u takvim vremenima gdje opozicija i pozicija, ko god je na vlasti, s druge strane, i pogotovo u skupštini, da skupština treba da bude pozornica i da skupština treba da bude mjesto gdje ćemo ostavljati sve te svoje neke lične frustracije, kritike, gdje ćemo nalaziti najbolja moguća rješenja za Republiku Srpsku, za sve građane u Republici Srpskoj, a prvenstveno za srpski narod koji živi na ovim prostorima. Vremena nisu jednostavna, vidimo šta se dešava i u našem bližem i širem okruženju. I sad svi treba da se skoncentrišemo ovdje u našu kuću, a naša kuća je Republika Srpska, i da samim tim svi pokušamo da odgovorimo zadacima kako bi ovdje zaštitili sebe, kako bi unaprijedili naš život, kako bi nam svima zajedno ovdje bilo bolje”, naglasila je direktorka Kancelarije za međunarodnu saradnju.

Sudski proces protiv Dodika bio je napad na cijelu Srpsku

Osvrćući se na političke pritiske i sudski postupak koji je vođen protiv Milorada Dodika, Trišić Babić je ocijenila da je riječ o direktnom udaru na Dejtonski mirovni sporazum i volju birača.

“Pa jeste, mislim moram reći prvo, nama su se ovdje nestvarni događaji dešavali. Ovdje je bio nestvaran napad na nas u Republici Srpskoj bez obzira što smo dio jednog međunarodnog sporazuma. Ovdje se pred našim očima pokušavalo da se promijeni taj međunarodni sporazum i svi mogući alati koji su bili dostupni za ova vremena su se upotrebljavali, a sve je kulminiralo tim nesvakidašnjim sudskim procesom predsjedniku Republike Srpske, gospodinu Miloradu Dodiku, koji je izabran voljom naroda sa ubjedljivom podrškom, preko 300.000 glasača iz Republike Srpske je glasalo za njega, i na kraju je morao da prođe kroz sudski proces zato što ne poštuje volju nekog stranca koji je ovdje došao i rekao: 'Ja ću sada da sa vama vladam'. Dakle, mi smo tu automatski shvatili da je to bio u stvari napad na cijelu Republiku Srpsku, i braneći se i pokušavajući da ovdje opstanemo i preživimo, počeli smo da upotrebljavamo alate koji su nam bili dostupni kao entitet, da samim tim razvijamo našu međunarodnu saradnju”, rekla je Trišić Babić.

Ona je objasnila da međunarodne okolnosti pružaju priliku Srpskoj da se strateški pozicionira, posebno u oblasti energetike i investicija.

“Isto tako, na ruku, da budemo iskreni, idu nam na ruku i dosta ovih okolnosti koje se dešavaju u svijetu, gdje se apsolutno svi zatvaraju, od velikih država i do ovih manjih, i svi sada pokušavaju da isključivo vode računa o svom narodu, o svojim teritorijama bez, ne znam, upitanja i da nađu najbolji mogući način, najbolje moguće pozicioniranje kako bi došli do toga kako bi poboljšali svoju infrastrukturu, kako bi poboljšali dohodak, kako bi poboljšali ekonomiju i, ono što je ključno, što vidim da je najveće i da se ratovi vode zbog toga, svoju energetsku situaciju i kako bi se energetski pozicionirali. Republika Srpska je smještena na takvom mjestu gdje smo jako interesantni za energetsko pozicioniranje, da kažem, i jednih i drugih, i Zapada i Istoka, i to je bio isto tako jedan prostor koji smo mi shvatili, koji smo mi razradili i sa tim tako razrađenim objašnjavanjem teritorije Republike Srpske, gdje ona izlazi, kako se proteže, koje sve mogućnosti ima, pokušali smo i uspjeli smo da zainteresujemo važne međunarodne partnere i važne međunarodne kompanije koje su spremne da ovdje ulažu”, istakla je ona.

Lagumdžija je privatizovao spoljnu politiku na štetu Republike Srpske

Povodom glasanja BiH u Ujedinjenim nacijama protiv Rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma, te reakcije šefa Misije BiH pri UN Zlatka Lagumdžije koji je kritike nazvao „raskošnim neznanjem“ i pravdao glas usklađivanjem sa EU, Trišić Babić je iznijela detaljnu analizu diplomatskih procedura i nadležnosti.

“Da, ja kao što znate, ja sam preko 15 godina radila u institucijama, u zajedničkim institucijama u Sarajevu, i znam da kad je god ta rezolucija bila na dnevnom redu, da je isključivo o načinu glasanja oko te rezolucije se odlučivalo u Predsjedništvu. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, koje po Dejtonu, koje po Ustavu Bosne i Hercegovine, jedino je nadležno za pravce vanjskih politika i za odluke u vanjskoj politici, a to mjesto je Predsjedništvo Bosne. To smo svi svjedoci bili da je to potpuno u zadnjih osam godina, da je to privatizovana inostrana politika, vanjska politika, kako god ko hoće da naziva BiH, koja je išla isključivo na štetu Republike Srpske i na štetu našeg naroda, a isto tako, evo da budem i otvorena, isto tako i na štetu njih dole koji žive u Sarajevu”, naglasila je Trišić Babić.

Ona je istakla da je bila iznenađena Lagumdžijinim potezom, imajući u vidu njegov dugogodišnji politički profil.

“Ono što je mene bilo iznenadilo, ja čak nisam ni prozvala Lagumdžiju jer mi je bilo van pameti da neko ko je bio predsjednik Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine toliki niz godina, koji se kune u socijaldemokratiju, i meni je bilo van pameti da je on možda učestvovao u donošenju te odluke i da se glasa. Ja sam tako i postavila pitanje misleći da je neko iz misije, neko od diplomata, greškom otišao i pogrešno glasao, i glasao je protiv te rezolucije. Dakle, nije mi na pamet palo da bi Zlatko Lagumdžija, kao osvjedočeni socijaldemokrata, da je on glasao protiv rezolucije koja osuđuje veličanje i glorifikaciju nacizma. Dakle, to je jedan dio mog odgovora i razloga zbog čega sam ja postavila to pitanje, misleći da nešto ne štima, da se ne zna ko je šef misije. A on je odgovorio kako je odgovorio. O mom znanju i neznanju ja ne želim da polemišem, ni javno, svako će nešto tako naći, ali je vrlo evidentno bilo da je njega ipak to pogodilo i on se, kako vidim, i dan-danas pravda oko te rezolucije”, rekla je direktorka Kancelarije.

Analizirajući izgovor o usklađivanju spoljne politike sa Evropskom unijom, Trišić Babić je podsjetila na pravac i obaveze iz pravnog okvira BiH.

„Mi jesmo potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, u kojem jasno piše da usklađivanje sa vanjskom politikom Evropske unije će se desiti tek kad zemlja postane punopravna članica. Dakle, u ovoj fazi u kojoj mi jesmo, kao neki kandidat, mi uopšte nismo dužni da slijedimo onako kako glasa Evropska unija. I na kraju, za tu istu rezoluciju je glasalo 117 članica Ujedinjenih nacija, dakle 117 država, a samo 53 su glasale protiv toga. I mi smo se našli Zlatko Lagumdžija, koji je na kraju priznao da je on to rekao, on je to i pravdao, ali evo ja opet kažem, ja sam, meni je van pameti da socijaldemokrata iz Bosne i Hercegovine, on se kune u antifašizam, mi smo antifašizam, da se glasa za rezoluciju koja osuđuje glorifikaciju nacizma”, izjavila je ona.

Trišić Babić se dodatno osvrnula na Lagumdžijine tvrdnje da su za rezoluciju glasale „neke afričke zemlje“ i Rusija, dok su zemlje EU bile protiv.

“Da, da, da. Pa te 'neke zemlje', pa ja sad ne bih rekla da je Rusija 'neka zemlja', a ne bih rekla ni da je Kina 'neka zemlja', i ne bih rekla ni za jednu od tih 117 zemalja da su to 'neke zemlje'. Dakle, samim tim je isto tako priznao i rekao ono što mi već vidimo, ali niko nije tako sad otvoreno priznao, nego pravdajući se zbog čega je tako glasao, da njima apsolutno nije bitno šta mi ovdje mislimo. I mi koji smo i unutar Dejtonskog sporazuma Republika Srpska, Federacija šta o tome misle Hrvati, šta o tome možda misli drugi dio Bošnjaka, ne samo on, nego je njemu bila vodilja ono što kažu zemlje Evropske unije. Pa dakle, zemlje Evropske unije sada da kažu: 'Hajmo svi oblačite se, idemo ne znam u napad', dakle onda mi to trebamo da radimo, zato je, upravo zato i leži još veća opasnost, je l', evo sa tim nekim moja tri pitanja ko je glasao, od koga je dobijena instrukcija mi smo u stvari dobili odgovor kako ovdje BiH funkcioniše i kako su mnogi u Sarajevu privatizovali Bosnu i Hercegovinu i privatizovali, i na koji način pokušavaju da obesmisle Dejtonski sporazum, i na koji način pokušavaju da obesmisle Republiku Srpsku. I to je upravo ono čemu smo se mi suprotstavili ovih zadnjih šest-sedam godina, a pogotovo intenzivno zadnje tri godine”, rekla je ona.

Govoreći o odnosu srpskog naroda prema istočnoj istoriji i antifašističkoj borbi, ona je podvukla zašto je reakcija Srpske bila neizbježna.

“Pa mora da nađe neko opravdanje. Jesam, čula sam, čula sam za to zato što, znate šta: ovdje nama, srpskom narodu, kad se pomene riječ nacizam, to nema veze je l' ta rezolucija, je l' neko ko je pokrenuo tu rezoluciju Rusija, je l' su to pokrenule Sjedinjene Američke Države ili neka od tih zemalja, bilo koja. Dakle, mi ovdje čim se govori o osudi i glorifikaciji nacizma, mi ovdje moramo reagovati, i naravno da reagujemo. I konačno, šta znači 'ruska rezolucija'? Pa ti Rusi su, 22 miliona je Rusa poginulo za oslobođenje Evrope od nacizma u toku Drugog svjetskog rata. Pa naravno da je ruska rezolucija kad ih je toliko poginulo, i koji znaju prepoznati šta je nacizam i začetak kad nacizam se javlja, kako počinje. Ali ponavljam, apsolutno nije bitno čija je to bila rezolucija. To je bila rezolucija koja osuđuje glorifikaciju nacizma. I mi smo ovdje Republika Srpska i mi smo za tu rezoluciju i pravila iz te rezolucije”, kazala je Trišić Babić.

Zahvalnost iz Moskve i borba za međunarodni subjektivitet Srpske

Direktorka Kancelarije otkrila je da je nakon njene javne reakcije stigla i zvanična potvrda prepoznavanja stavova Republike Srpske.

“Ja sam sigurna, ja sam sigurna da ima. Ja sam sigurna da ima zato što sam ja lično, i to mi je bila ovako tako i neko prijatno iznenađenje, ja sam lično dobila poruku iz ruskog Ministarstva inostranih poslova u kojoj su mi se zahvalili na reakciji. Pa za početak najvažnija promjena je da oni sad znaju da Republika Srpska postoji. Da gdje god i ako ima nešto što treba da bude Bosna i Hercegovina, da se sad uvijek pita: je l' ima, je l' tu zastupljena i Republika Srpska, je l' imaju predstavnici Republike Srpske? A ako Republika Srpska sama nastupa i negdje odlazi na pozive koje dobija u sklopu sa međunarodne saradnje, Republika Srpska je predstavljena sa zastavom Republikom Srpskom, sa tablicom gdje piše Republika Srpska. Ali evo, i tu sam tako svjedok, je l', imam tu institucionalnu memoriju zato što sam radila dugo u Sarajevu i znam da do prije 15 godina, 10 godina o takvom nečemu nismo mogli ni da sanjamo. Uvijek su se naši predstavnici borili, uvijek su tu bili, eto opet, oni buntovnici ko su, šta su. Ali evo isto tako iskoristiću priliku da neko što onako ne vidi se često ta njihova borba, ali svi naši kulturni radnici, kulturne institucije, od Dječijeg pozorišta, Narodnog pozorišta, Biblioteke Republike Srpske, Muzeja savremene umjetnosti ni su se i te kako i to sami se borili da u svakom katalogu gdje god su bili, nastupali, da svugdje stoji da je Republika Srpska“, navela je ona.

Ona dodaje da se međunarodna slika postepeno mijenja kroz konstantan rad i iznošenje činjenica pred međunarodne zvaničnike.

“Pa ko hoće da pogleda istini u oči, što bi rekli, naravno da se promijenila, ali imate jednu grupu ljudi koja apsolutno ne želi, i to je čisto gubljenje vremena, da pokušaju da sagledaju činjenice šta se stvarno desilo na ovim prostorima, šta se desilo i prije 70 godina za vrijeme Drugog svjetskog rata, na kraju Drugog svjetskog rata, šta se sve dešavalo za vrijeme građanskog rata u BiH. I pravo da vam kažem, tu više i ne vrijedi sa takvim ljudima ni polemisati ni dokazivati. Mi prijateljstva i to razumijevanje na koje smo naišli ovih posljednjih 10 godina, to ojačavamo, to njegujemo i to se stalno mora njegovati, a isto tako nalazimo već te neke nove niše u kojima žele da saslušaju i da vide i brojeve i argumente šta se ovdje dešavalo. Svi su užasnuti kad pričate, pogotovo s novim generacijama, to je neobjašnjivo novim generacijama, novim političarima sada, kojih evo sad neki su ušli i u Kongres i u Senat u Sjedinjenim Američkim Državama, da ne govorim po ovim drugim parlamentima njima je neobjašnjivo da ovdje ta institucija visokog predstavnika, da je ovdje prvo bio i legalan visoki predstavnik, i kako je to on mogao, šta je on, kakva bonska ovlašćenja? A da ne govorim priča oko tog Šmita koji je tako ušao, koji čak nije bio ni legalan. To ne mogu ljudi jednostavno da shvate. Oni u nas gledaju razrogačenih očiju pa kažu: 'Šta vi sjedite? Kako ste vi to mogli da izdržite?'“, rekla je Ana Trišić Babić.

Funkcija OHR-a je pred gašenjem“

Direktorka Kancelarije za međunarodnu saradnju osvrnula se na sve jasnije prihvatanje realnosti u Sarajevu i budućnost Kancelarije visokog predstavnika.

„Pa čini se da se navikava i, evo kako vidim, sve normalno funkcioniše ovdje. Nema nikakvih sve što su oni nagovještavali, insinuirali to su sve bile insinuacije, kreirali su nekakve događaje na koje niko nije ni pomišljao, insinuirali, kao što sam rekla, da se od toga apsolutno ništa ne dešava, nego da polako, evo vidi se, neki dan su i ovi predstavnici SDA, predsjednik SDA, tako sam bar pročitala, tako sam shvatila taj njegov intervju u kojem je on rekao da se mora i sa SNSD-om i sa Miloradom Dodikom razgovarati. To su neki prvi znaci da se ipak pokušavaju naviknuti da odluke za njih ne donosi neko drugi i da im ne ispunjava želje, da moraju da se malo potrude i da sami to urade“, zaključila je Trišić Babić.

Govoreći o Izvještajima Savjetu bezbjednosti UN, ona je podvukla:

„Pa sjednice Savjeta bezbjednosti na kojima se podnosi izvještaj o situaciji u Bosni i Hercegovini, jer smo mi još uvijek zemlja slučaj, BiH je zemlja slučaj, i svakih šest mjeseci se podnosi izvještaj Savjetu bezbjednosti dakle sad ova što je bila, tu se nije visoki predstavnik ni spomenuo ni to pitanje. Sljedeća će biti u maju mjesecu. Ja lično mislim, dok god postoje dva kandidata ili tri kandidata, do tog imenovanja nema ništa. I da će ova, tako isto nepostojeća funkcija vršioca dužnosti visokog predstavnika, ostati pa dok se ne nađe neko rješenje kako da se zatvori ta kancelarija.“


Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli:

  • Najnovije

  • Najčitanije

Trenutno na programu