Time je višestruko osuđivani silovatelj sam sebe matirao budući da je zakonom jasno propisan način na koji se može koristiti ovaj vanredni pravni lijek, tako da će do kraja života ostati iza zatvorskih rešetaka.

Kako je Blic pisao, Apelacioni sud u Nišu 5. jula odbio žalbe Jovanovića i njegovog branioca čime je potvrdio istorijsku presudu Višeg suda u Nišu kojom je 5. januara 2021. godine Jovanoviću izrečena kazna doživotnog zatvora za otmicu i silovanje djevojčice stare 12 godina iz Suvog Dola kod Niša.

Kako se navodi u rješenju Apelacionog suda, Jovanović je potom podnio zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv pravosnažne presude, ali bez preciznog navođenja zakonskog osnova i prijedloga. Ispitujući njegov zahtjev, Apleacioni sud ga je odbacio kao nedozvoljen.

– Odredbom člana 482. stav 1 ZKP propisano je da protiv pravosnažne odluke javnog tužioca ili suda, ili zbog povreda odredaba postupka koji je prethodio njenom donošenju, ovlašćeno lice može podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti pod uslovima propisanim u tom zakoniku. Odredbom člana 483. stav 1 ZKP prpopisano je da zahtjev za zaštitu zakonitosti mogu podneti Republički javni tužilac, okrivljeni i njegov branilac a odredbom stava 3. Istog člana propisano je da zahtjev za zaštitu zakonitosti okrivljeni može podnijeti isključivo preko branioca…”

Dakle iz citiranih zakonskih odredbi jasno proizilazi da je okrivljeni ovlašćen da podnese ovaj vanredni pravni lijek, ali da to može učiniti isključivo preko branioca. Imajući u vidu navdeno te činjenicu da je u konkretnom slučaju okrivljeni Ninoslav Jovanović lično podnio zahtjev koji je svojeručnoi potpisao, a ne preko branioca, kako je to izričito propisano odredbom člana 483. stava 3 ZKP, to je Vrhovni kasacioni sud našao da je njegov zahtjev nedozvoljen, stoji u Rješenju Vrhovnog Kasacionog suda u koju je Blic imao uvid.

Jovanović je na tokom suđenja za otmicu i silovanje dvanaestogodišnjakinje imao branioca po službenoj dužnosti koji ga je zastupao u postupku sve do momenta kada je presuda protiv njega postala pravosnažna. Nakon toga, on je izgubio pravo na branioca po službenoj dužnosti pa je vanredni pravni lijek, koji je tražio “otklanjanje nepravilnosti u presudi”, morao da napiše sam, rukovodeći se iskustvom sa suđenja koje je prikupio tokom ranijih postupaka, budući da je pola svog života proveo u zatvoru. Ali, ali je time postupio suprotno zakonu, pa je sam sebe matirao i zahtev mu je odbačen.

Kako je Blic pisao, Jovanović je djevojčicu oteo 20. decembra 2019. godine u Brzom Brodu tako što je presreo na putu do škole i predstavio se kao novi električar, a potom je, prijetnjama da će joj ubiti roditelje, držao u strahu punih 10 dana. Maloljetnicu je tokom 10 dana tukao i zlostavljao je, šišajući joj pramenove kose, sve dok je policija nije iščupala iz kandži manijaka u jednoj od vikendica u kojoj su boravili. Jovanović je uspio da pobjegne, ali je uhapšen na groblju u Malči 5.januara 2020.godine.

Vještačenjem je nesumnjivo utvrđeno da je Jovanović bio uračunljiv kada je činio krivična djela, što su pred sudom potvrdili psiholog i psihijatar koji su bili dio tima vještaka.

“Doživotni zatvor je jedina kazna koja ga može spriječiti…”

Riječi sudije Višeg suda u Nišu Tamare Savić, predsjednice sudskog vijeća koje je izreklo istorijsku presudu, još uvijek odzvanjaju kao opomena.

– Ponovnim puštanjem na slobodu bilo kada, on bi našao novu žrtvu. Doživotni zatvor je jedina kazna koja ga može spriječiti da čini krivična dela – rekla je prilikom obrazlaganja presude u Višem sudu u Nišu, sudija Savić.

U Zabeli do kraja života

Jovanović je, nakon što je početkom avgusta Apelacioni sud potvrdio presudu, iz KPZ u Nišu, gdje je bio u pritvoru, prebačen u zatvor u Zabeli kod Požarevca gdje će boraviti do kraja života. Inače, kako je Blic pisao, ovaj vanredni pravni lek samo je jedan od načina na koji je Jovanović pokušao da opstruira sudski postipak, zaobiđe pravdu i iznudi navodne nepravilnosti koje bi mu išle u korist.

Naime, tokom sedam mjeseci suđenja on je na sve načine pokušavao da izbegne da mu se sudi po odredbama “Tijaninog zakona”, izmjenama Krivičnog zakonika koje su stuplile na pravnu snagu 1. decembra 2019. godine kojima je uvedena kazna doživotnog zatvora i za silovatelje djece. On je pokušavao da odugovlači suđenje i da sebe prikaže kao neuračunljivog i psihički oboljelog, ali mu to nije pošlo za rukom, kao ni brojni zahtjevi za izuzeće sudija i tužilaca.

(Blic.rs)