Stručnjak otkrio glavne razloge pobjede Studentske liste na izborima

Gostujući u emisiji „Oko“, Popesku je naveo da je Studentska lista uspjela da privuče glasače iz različitih dijelova političkog spektra, uključujući i dio nekadašnjih birača Srpske napredne stranke (SNS) i Socijalističke partije Srbije (SPS).

Prema istraživanju njegove kompanije „Latenta“, najveći dio podrške Studentskoj listi stigao je od birača koji su na parlamentarnim izborima 2023. godine glasali za koaliciju „Srbija protiv nasilja“.

„Najveći broj studentskih glasova došao je od glasača koji su glasali za Srbiju protiv nasilja, otprilike 36 odsto. Nakon toga, lista je privukla čitav niz glasova iz manjih stranaka, i sa desnog i sa lijevog centra. Interesantno je da su uzeli 40 odsto glasova SPS-u, a oko 12 odsto bivših glasača SNS-a ovog puta prešlo je na stranu Studentske liste“, naveo je Popesku.

Posebno je istakao značaj građana koji na prethodnim izborima nisu glasali, kao i onih koji su prvi put stekli pravo glasa.

„Imamo oko 400.000 glasova koji su ovog puta došli od apstinenata. Od svih apstinenata studenti su uzeli tri četvrtine glasova. Kada je riječ o onima koji glasaju prvi put, studenti su dobili oko 85.000 glasova, odnosno tri četvrtine te grupe“, objasnio je Popesku.

Govoreći o takozvanom efektu unuka, odnosno uticaju mladih na izborno opredjeljenje starijih članova porodice, naveo je da je Studentska lista uspjela da pridobije i dio birača starijih od 65 godina, iako većina u toj starosnoj grupi i dalje podržava listu Aleksandra Vučića.

Pokret bez lidera otežao političke napade

Popesku smatra da je jedan od ključnih razloga uspjeha Studentske liste način na koji je pokret organizovan – bez jednog prepoznatljivog lidera.

Ocijenio je da je riječ o velikom podvigu mlade generacije i da je način organizacije pokreta predstavljao suprotnost političkom modelu Aleksandra Vučića i koalicije okupljene oko SNS-a.

„Kada imate pokret koji je ravan, koji nema lidera, to jako otežava napad. Zbog toga su studenti imali pažljiv proces odabira ko će biti na Studentskoj listi i koga će promovisati kao ljude koji će ih predstavljati u parlamentu“, objasnio je Popesku.

Osvrćući se na istraživanje objavljeno u izbornoj noći, naveo je da je njegova kompanija koristila sedam različitih modela za procjenu izbornog rezultata.

Centralna procjena, dobijena kao prosjek tih modela, pokazivala je podršku od 52 odsto Studentskoj listi i oko 36,5 odsto listi Aleksandra Vučića.

Kako je objasnio, istraživanje je sprovedeno putem interneta, jer je procijenjeno da nije bezbjedno slati anketare na teren. Nedostaci takvog pristupa, posebno kada je riječ o obuhvatu starijih i slabije obrazovanih birača, nadoknađivani su različitim modelima obrade podataka.

Popesku je naglasio da je istraživanje finansirala sama kompanija, bez spoljnog naručioca, te da su podaci i metodologija bili javno dostupni.

Govoreći o velikim razlikama između predizbornih istraživanja pojedinih agencija i konačnih rezultata, naveo je da bi same agencije trebalo da analiziraju uzroke pogrešnih procjena i o tome obavijeste javnost.

„Smatram da su istraživanja javnog mnjenja jedan od vitalnih elemenata demokratije i jako je bitno da ta istraživanja budu poštena i transparentna“, rekao je Popesku.

Komentarišući predstojeće predsjedničke izbore i najavu da SNS neće učestvovati, ocijenio je da bi se Studentska lista mogla suočiti sa izazovom mobilizacije birača u slučaju odsustva snažnog političkog protivnika.

Prema njegovom mišljenju, neučestvovanje SNS-a moglo bi da bude taktički potez kojim bi se doveo u pitanje legitimitet pobjednika, ali istovremeno ukazuje i na problem te stranke da izgradi drugog prepoznatljivog kandidata osim Aleksandra Vučića.

Dijaspora zainteresovana za Srbiju, ali postoje brojne prepreke

Govoreći o učešću dijaspore na izborima, Popesku je naveo da je u inostranstvu za glasanje bilo prijavljeno više od 102.000 građana Srbije, od kojih je oko 80 odsto izašlo na birališta.

„Ljudi su zainteresovani. Međutim, postoje birokratske barijere. Da biste u inostranstvu glasali kao građanin Srbije, morate da se prijavite ambasadi, pošaljete formular i dobijete potvrdu da ste upisani u birački spisak“, objasnio je Popesku.

Dodao je da je organizacija glasanja u inostranstvu bila posebno problematična i da su pojedini građani morali da putuju i po nekoliko hiljada kilometara do biračkog mjesta.

Ipak, istakao je da je broj prijavljenih birača iz dijaspore na ovim izborima bio tri puta veći nego ranije, što, kako smatra, pokazuje povećano interesovanje za politička dešavanja u Srbiji.

Na pitanje da li bi političke promjene mogle da podstaknu povratak ljudi iz inostranstva, Popesku je rekao da će dijaspora najvjerovatnije biti oprezna i pažljivo pratiti poteze novih vlasti.

„Glavna stvar zbog koje su mnogi iz zemlje otišli u inostranstvo jeste potreba da žive i rade u sistemu koji je fer, gdje su pravila igre jednaka za sve. Ukoliko Srbija bude uspjela da ostvari taj san, možemo da očekujemo da se jedan dio dijaspore vrati kući“, smatra Popesku.

Govoreći o sopstvenom iskustvu, naveo je da je njegova kompanija prošle godine otvorila kancelariju u Beogradu, u kojoj zapošljava mlade ljude.

„Ja sam jednom nogom nazad. Otvorili smo kancelariju u Beogradu prošle godine. Tu zapošljavamo mlade ljude i jedan značajan dio našeg prometa usmjeravamo u Srbiju“, rekao je Popesku.

Na kraju razgovora osvrnuo se i na očekivanja od Studentske liste nakon izborne pobjede.

„Ja kao pojedinac očekujem da ispune obećanja. Pročitali smo njihov plan i program, koji je vrlo detaljan. Tu postoje neke stvari koje mnogo obećavaju. Do sada su pokazali da imaju dobre organizacione sposobnosti. Hajde da vidimo kako će to da izgleda dalje“, zaključio je Popesku, prenosi Telegraf