29.06.2021
10:02
<p><div style="box-sizing: border-box; color: rgb(51, 51, 51); font-family: Roboto, sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-align: start; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration-thickness: initial; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial; clear: both;"></div><div
Optužnica tereti Stanišića i Simatovića za progone, ubistva, deportacije i prisilno premještanje muslimana i Hrvata u BiH od 1991. do 1995. godine.
Јedna tačka optužnice ih tereti za kršenja zakona ili običaja ratovanja.
Nakon prvog suđenja, Haški tribunal je u maju 2013. godine oslobodio Stanišića i Simatovića krivice, poslije čega su tužioci uložili žalbu.
Potom je Apelaciono vijeće 2015. poništilo prvostepenu presudu i naložilo ponavljanje procesa koji je počeo 13. juna 2017. godine.
Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću posljednji je proces pred Mehanizam za krivične sudove, koji je nasljednik Haškog tribunala.
Postupak protiv Stanišića i Simatovića, uključujući prvo i ponovljeno suđenje, traje već 18 godina i najduži je u istoriji suda u Hagu.
Proces neće biti okončan sutrašnjim izricanjem presude, zato što i optužba i odbrana imaju pravo na žalbu.
Haški tribunal osudio je Srbe na ukupno 1.138 godina zatvora i na osam doživotnih kazni. Hrvati su u Hagu ukupno osuđeni na 294 godine zatvora, Bošnjaci na 42 godine, a Albanci na 13 godina.
Sud u Hagu oslobodio je krivice za zločine počinjene nad Srbima hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, komandanta muslimanskih snaga u Srebrenici Nasera Orića i vođu terorističke Oslobodilačke vojske Kosova Ramuša Haradinaja.
Najnovije
Najčitanije
13
23
13
20
13
16
13
10
13
05
Trenutno na programu