
Autor:
ATV redakcijaKomentari:
0
Snage jemenskih Huta stigle su na nešto više od 60 kilometara od Adena, sjedišta rivalskih snaga, koje su se suočene sa ovakvim razvojem situacije povukle sa položaja oko moreuza Bab el Mandeb i prebacile se na odbranu privremene prestonice.
Analitičari ukazuju na ozbiljne probleme snaga koje podržava Saudijska Arabija, dok Huti nastoje da uspostave kontrolu nad cijelim Jemenom.
Kolone vojnih vozila vladinih „Brigada giganata“ snimljene su kako se kreću prema Adenu, ostavljajući za sobom prostor koji su gotovo istovremeno zauzeli Huti. Povlačenje vladinih snaga prekinulo je i posljednju drumsku komunikaciju sa opkoljenim Taizom, čime je više od decenije dug sukob dobio obrise odlučujućeg okršaja – bitke za Aden.
Premještanje snaga iz okoline moreuza Bab el Mandeb i sa ostalih položaja u Aden dovodi u pitanje sposobnost vlade, koju podržava Saudijska Arabija, da održi odbrambene položaje, rekao je za Al Džaziru Hišam el Omejsi iz Evropskog instituta za mir.
Povlačenje vladinih snaga, koje su početkom oktobra pokrenule kontraofanzivu pokušavajući da potisnu jemenske Hute dalje od Bab el Mandeba, predstavlja ozbiljan problem za preostale jedinice oko Taiza, trećeg po veličini grada u zemlji, koji je već mjesec dana gotovo u potpunosti opkoljen.
Vlasti u Adenu, međutim, tvrde da im novi raspored snaga omogućava da se usredsrede na probijanje opsade Taiza, trećeg po veličini grada u Jemenu i ključne raskrsnice puteva koji vode ka Adenu i naftnim poljima na istoku zemlje.
Ujedinjene nacije su posljednjih sedmica u više navrata upozoravale na tešku humanitarnu situaciju u Taizu, u kojem živi oko milion stanovnika, uključujući i hiljade izbjeglica koje su u ovaj grad pobjegle od sukoba u ostalim dijelovima Jemena.
Ovakav razvoj situacije predstavlja ozbiljan udarac za snage koje podržava Saudijska Arabija i inicijativu na linijama fronta prebacuje u ruke Huta.
Još nije jasno da li hutske snage imaju dovoljno vojnih kapaciteta za odlučujući udar na Aden, iako se čini da je njihovo rukovodstvo odlučno da krene ka privremenoj prestonici.
Septembarski „blickrig“ protjerao je vladine snage sa nekoliko položaja oko moreuza Bab el Mandeb i omogućio Hutima da preuzmu kontrolu nad cjelokupnom jemenskom obalom prema Crvenom moru.
Uslijedila je kontraofanziva „Brigada giganata“, nakon koje više nije bilo moguće utvrditi tačne linije fronta, pošto se situacija mijenjala iz dana u dan. Napade vladinih snaga podržalo je ratno vazduhoplovstvo Saudijske Arabije.
Huti su u nekoliko navrata uzvratili raketnim napadima na Rijad i saudijski naftovod, kojim je zaobilažena iranska blokada Ormuskog moreuza. Projektili su padali i na aerodrom u saudijskoj prestonici, ali i na upravne zgrade naftnog giganta „Aramko“.
Suočene sa napadima i lošom situacijom na frontu, vlasti u Rijadu zatražile su od Evropske unije da vojno krilo Huta, Ansar Alah, uvrsti na listu terorističkih organizacija. Međutim, ta inicijativa nije naišla na veći uspjeh zbog podjela unutar Unije po ovom pitanju.
Izvori iz Brisela tvrde da bi, u slučaju da hutske snage budu proglašene terorističkim, vlasti u Sani mogle narediti napade na brodove u vlasništvu evropskih kompanija.
Broj raseljenih lica nakon decenije sukoba u Jemenu procijenjen je na 5,2 miliona. Za 22 miliona ljudi potrebna je hitna humanitarna pomoć, a polovina njih su djeca. U ratu je do sada stradalo najmanje 377.000 ljudi, uključujući oko 85.000 djece koja su umrla od gladi i bolesti.
Saudijska Arabija je, uz američku podršku, godinu dana intenzivno bombardovala položaje Huta, što je naišlo na osude humanitarnih organizacija. U samo jednom napadu, 2018. godine, na autobus koji je prevozio djecu ubijeno je više od 40 učenika.
Samo Sjedinjene Američke Države su od 2023. godine potrošile oko milijardu dolara na bombardovanje 800 ciljeva u Jemenu. Operacija „Raf Rajder“ (Rough Rider) osmišljena je kako bi se Huti spriječili da ometaju plovidbu Crvenim morem, što je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa opisala kao „uslugu Evropljanima“.
Istovremeni pritisak na Aden i Rijad, kako smatraju Huti, mogao bi da omogući da trenutni status kvo dobije institucionalni okvir i dovede do konačne podjele Jemena na dva dijela.
Vlasti u Adenu, međutim, nisu spremne na takve ustupke, iako su se njihove snage u nekoliko navrata raspadale pod naletima Huta, koji već danima drže Taiz u okruženju i ugrožavaju puteve koji vode ka Adenu i naftnim poljima na istoku zemlje.
Problemi sa kojima se suočavaju protivnici Huta uglavnom su posljedica podjela unutar vlade, što onemogućava uspostavljanje jedinstvene komande oružanih snaga, koje u sve većoj mjeri zavise od saudijske pomoći.
Problemi vladinih snaga došli su do izražaja kada su Huti prije četiri godine serijom napada na naftna postrojenja u Hadramautu i Šabvi potpuno zaustavili izvoz tog energenta.
Jemen je vijekovima bio poznat kao „Arabia Felix“, odnosno „Srećna Arabija“, zbog razvijene trgovine i kulture u ovom dijelu Bliskog istoka.
Nakon decenije sukoba, broj raseljenih lica procijenjen je na 5,2 miliona, dok je zemlja u nekoliko istraživanja proglašena najsiromašnijom na svijetu. Ujedinjene nacije navode da je svakodnevno gladno oko 10 miliona djece.
(RTS)
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.