Francuska u plamenu, Makron najavio žestok obračun: Oni koji su uništavali moraju da plate!

U neredima i incidentima povezanim sa protestima poginule su dvije osobe, dok je više od 600 policajaca povrijeđeno.

Makron je poručio da će svi koji su učestvovali u nasilju, uništavali imovinu i napadali državne institucije biti procesuirani, ističući da vlasti neće pokazati nikakvu popustljivost prema izgrednicima.

Svijet

Evropa gori: Rat na ulicama, hiljade uhapšenih, neredi se šire i na druge zemlje

"Oni koji su uništavali moraju da plate, a oni koji su pljačkali moraju da nadoknade štetu. Bićemo neumoljivi", poručio je francuski predsjednik.

On je naglasio da se mora napraviti jasna razlika između građana koji mirno protestuju i onih koji demonstracije koriste za nasilje.

"Nikada ne smijemo poistovjećivati demonstrante koji imaju legitimne zahtjeve sa onima koji su uništavali, razbijali i pljačkali", istakao je Makron.

Osvrćući se na subotnje nerede, francuski predsjednik rekao je da su prizori sa ulica brojnih gradova izazvali bijes i stid.

"Svi večeras osjećamo bijes i stid. Nepodnošljivo je gledati ulice naših gradova ovako opustošene", rekao je Makron, izražavajući podršku trgovcima, zanatlijama, policajcima i lokalnim zvaničnicima koji su pretrpjeli posljedice nasilja.

Tanjug/AP/Geert Vanden Wijngaert

Za nerede je optužio ekstremističke grupe krajnje ljevice i kriminalce, osudivši, kako je naveo, njihovo neobuzdano nasilje.

Makron je najavio i mogućnost zabrane pojedinih okupljanja ukoliko nadležne institucije procijene da postoji opasnost od novih incidenata.

"Prefekti će, u dogovoru sa gradonačelnicima, donositi odluke kako bi zaštitili naše gradove, javne zgrade i prodavnice", rekao je on, dodajući da će, ukoliko bude neophodno, biti zabranjeni određeni skupovi.

Predsjednik Francuske zatražio je i odlučno postupanje pravosudnih institucija protiv odgovornih za nasilje, navodeći da je ministar pravde od tužilaštva već zatražio najstrože postupanje.

Tanjug/AP/Thibault Camus

Istovremeno je obećao brzu finansijsku pomoć trgovcima i drugim privrednicima čiji su objekti oštećeni ili opljačkani.

Makron je najavio i potpunu transparentnost u vezi sa policijskom strategijom tokom subotnjih protesta, nakon kritika na račun vlasti zbog obimnog uništavanja imovine u više velikih gradova.

Od Vlade, a posebno ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza, zatražio je da detaljno analizira postupanje bezbjednosnih službi, uključujući obavještajni rad i sposobnost predviđanja nereda.

Tanjug/AP/Laurent Cipriani

"Očekujem jasne odgovore i sve će biti potpuno transparentno", obećao je Makron.

On je ujedno pozvao sve političke stranke da nedvosmisleno osude nasilje, naglasivši da političke nesuglasice treba rješavati demokratskim putem.

"Naša zemlja zaslužuje dobre predsjedničke izbore", rekao je Makron, podsjećajući da je do izbora ostalo šest mjeseci.

Francuski predsjednik poručio je da želi političku raspravu između stranaka, umjesto sukoba i nasilja na ulicama.

"Potrebne su nam debate sa političkim strankama, a ne na ulicama, kroz nasilje", istakao je.

Uprkos oštrim porukama izgrednicima, Makron je priznao da vlasti moraju saslušati nezadovoljne građane i ozbiljno razmotriti njihove zahtjeve. Za ponedjeljak je najavio hitan sastanak sa francuskim gradonačelnicima, na kojem će biti razgovarano o bezbjednosti i posljedicama višednevnih nemira.

Tanjug/AP/Laurent Cipriani

Prema podacima koje je objavio ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez, tokom vikenda privedeno je više od 2.000 ljudi, dok je broj povrijeđenih policajaca premašio 600.

Prema podacima koje je objavio ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez, tokom vikenda privedeno je više od 2.000 ljudi, dok je broj povrijeđenih policajaca premašio 600.

Među stradalima je i dvadesetdvogodišnji policajac koji je preminuo nakon što ga je u Nantu udarilo vozilo trećeg lica, potvrdio je Nunjez. Još jedna osoba, učesnik protesta, preminula je sjeverno od Pariza usljed srčano-respiratornog zastoja, objavila je televizija BFMTV, pozivajući se na parisku policiju.

Zapaljene gradske institucije, opljačkane prodavnice

Najteži incidenti zabilježeni su u više francuskih gradova, gdje su demonstracije prerasle u otvorene sukobe sa policijom.

U Limožu je zapaljena gradska vijećnica stara 143 godine, a snimci požara prikazuju trenutak rušenja tornja zgrade. U Marseju su maskirani demonstranti obučeni u crno upali u gradsku upravu i oštetili objekat, dok je u Lionu zapaljena zgrada turističke organizacije.

Tanjug/AP/Emma Da Silva

Ništa mirnije nije bilo ni u Parizu. Nakon završetka subotnjih protesta, grupe mladih počele su da pljačkaju prodavnice i podmeću požare, zbog čega je policija intervenisala suzavcem i pendrecima.

Nasilje je pogodilo i veliki broj trgovinskih objekata. Generalni direktor trgovinskog lanca Karfur Aleksander Bompar saopštio je da je širom Francuske oštećeno ili na drugi način pogođeno oko 1.500 prodavnica.

Uprkos masovnim privođenjima i policijskim intervencijama, okupljanja su nastavljena i u nedjelju. Na pariskom Trgu Republike ponovo je upotrijebljen suzavac nakon što su se demonstranti okupili na pozive koji su se širili društvenim mrežama.

Francuski premijer Sebastijen Lekorni, koji je ranije osudio neprihvatljiv nivo nasilja, trebalo bi da razgovara sa gradonačelnicima Pariza, Liona i Marseja. Predstavnici lokalnih vlasti zatražili su dodatnu pomoć države u saniranju pričinjene štete i uspostavljanju bezbjednosti.

Na ulicama više od pola miliona ljudi

Prema zvaničnim podacima, na subotnjim protestima širom Francuske okupilo se oko 550.000 ljudi, od čega približno 110.000 u Parizu. Organizatori tvrde da je broj učesnika bio znatno veći.

Iako su slike zapaljenih zgrada i sukoba sa policijom obišle svijet, francuske vlasti naglasile su da je velika većina demonstranata protestovala mirno.

Protestni pokret nastao je iz studentskih demonstracija koje su prošlog mjeseca zahvatile dijelove Francuske, a zatim prerastao u šire nezadovoljstvo zbog visokih troškova života, stanja u obrazovanju i odnosa vlasti prema zahtjevima građana.

Demonstranti smatraju da se ekonomska i politička moć sve više koncentrišu u rukama malog broja ljudi, dok se problemi običnih građana godinama zanemaruju.

"Postoji nagomilavanje bogatstva i moći koje je potpuno izmaklo kontroli", rekla je za Si-En-En jedna od učesnica protesta, koja se predstavila kao Polin.

Tridesetšestogodišnja demonstrantkinja istakla je da je na ulicu izašla i kako bi podržala mlade.

"Postoje određene pobjede, ali kada pogledamo širu sliku, stvari ne idu u dobrom pravcu", poručila je.

Druga učesnica protesta, tridesetosmogodišnja Luiz, optužila je Makronovu vlast za slabljenje demokratije i koncentraciju političke moći.

"Postoje milijarderi koji kontrolišu medije. Borimo se da to promijenimo", rekla je ona.

Pod lupom i postupanje policije

Dok francuske vlasti najavljuju oštre kazne za izgrednike, sve više pažnje privlači i način na koji policija postupa prema demonstrantima.

Tokom ranijih protesta četrnaestogodišnji dječak zadobio je prelom vilice, dok je u Alansonu snimljen policajac kako primjenjuje zabranjeni zahvat na jednoj djevojčici.

Posebno teške povrede zabilježene su i tokom subotnjih demonstracija. Prema informacijama koje je BFMTV dobio od policijskog izvora, jedan demonstrant u Sent Etjenu ostao je bez šake.

To je drugi prijavljeni slučaj takve povrede tokom aktuelnog talasa protesta. Ranije ovog mjeseca student u Lansu izgubio je šaku nakon što je, prema izvještajima, podigao granatu. Poslije tog incidenta policija je privremeno obustavila upotrebu jedne vrste šok-granata, ali je zabrana u međuvremenu ukinuta.

Lider stranke Nepokorena Francuska Žan-Lik Melanšon kritikovao je način na koji mediji izvještavaju o demonstracijama, naglašavajući da većina okupljenih nije učestvovala u nasilju.

"Dok su informativni kanali preplavljeni snimcima nasilja iz desetina gradova, desetine hiljada ljudi mirno protestuju. Dva svijeta, dvije stvarnosti", poručio je Melanšon.

S druge strane, Makron je učesnike nereda nazvao onima koji siju haos, naglašavajući da napadi na policiju, institucije i privatnu imovinu neće ostati nekažnjeni.

Protesti se proširili i izvan Francuske

Talas nezadovoljstva prešao je i francuske granice. Okupljanja u znak solidarnosti, koja su predvodili mladi aktivisti, organizovana su u Belgiji, Albaniji i Italiji.

U Milanu je policija u nedjelju privela više od 70 ljudi radi utvrđivanja identiteta, javio je Skaj TG24.

U međuvremenu, u Francuskoj ostaju neriješeni zahtjevi koji su pokrenuli čitav protestni pokret.

Srednjoškolci su još početkom jeseni tražili manji broj učenika u odjeljenjima, veća izdvajanja za nastavnike, ulaganja u školsku infrastrukturu otporniju na klimatske promjene i prestanak policijskog nasilja nad mladima.

Problemi u obrazovanju dodatno su produbljeni povećanjem broja učenika i smanjenjem finansiranja tokom prethodnih petnaestak godina, zbog čega škole raspolažu sa manje nastavnika.

Francuski ministar obrazovanja Eduar Žefre više puta se sastajao sa predstavnicima učenika i studenata, ali dogovor još nije postignut.