Iran stoji iza teškog hakerskog napada na Francusku

Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro izjavio je da je napad bio "bez presedana, kako po obimu, tako i po nivou agresivnosti", dodajući da će odgovorni biti pogođeni sankcijama "na evropskom nivou".

Iran za sada nije odgovorio na Baroove optužbe.

U sajber-napadu prošlog mjeseca došlo je do zagrijavanja frižidera i zamrzivača u stotinama supermarketa širom Francuske, zbog čega su uništene svježe i zamrznute namirnice čija se vrijednost procjenjuje na više miliona evra.

Prošle nedjelje, desetine supermarketa u nekoliko drugih evropskih zemalja takođe su bile pogođene sajber-napadom usmjerenim na frižidere i zamrzivače. Za sada nije poznato da li su ovi incidenti međusobno povezani.

Baro je rekao da napad na francuske supermarkete "predstavlja prvi sajber-napad velikih razmera usmjeren na sabotažu na našoj nacionalnoj teritoriji i ozbiljan udar na interese države i bezbjednost francuskog naroda".

Dodao je da je vlada pozvala iranskog ambasadora u Parizu kako bi mu uputila "veoma oštar protest zbog ovog izuzetno ozbiljnog čina".

Francuska će preduzeti "sve druge neophodne i srazmjerne mjere“ kao odgovor na incident, ali i kako bi „odvratila svakoga ko bi mogao da pokuša da ga ponovi", naveo je Baro.

Odvojeno od toga, tužilaštvo u Parizu saopštilo je u ponedjeljak da je pokrenuta istraga protiv šefa ofanzivne sajber-jedinice povezane sa iranskom Islamskom revolucionarnom gardom, kao i protiv njegova dva zamjenika.

Tužiteljka Lora Beko imenovala je tu jedinicu kao Šahid Kaveh i navela da je povezana sa elektronskim i sajber-centrom Islamske revolucionarne garde.

Šahid Kaveh je naziv grupe hakera za koje se vjeruje da su direktno angažovani od strane iranskog režima.

Hakeri su 11. oktobra preuzeli kontrolu nad softverom koji reguliše temperaturu rashladnih uređaja u brojnim francuskim supermarketima.

Napadom je pogođeno više od 100 prodavnica lanca Kooperative U, kao i 180 objekata Intermaršea i njegovog brenda Neto.

U pojedinim prodavnicama temperatura u frižiderima navodno je tokom noći dostizala čak 50 stepeni Celzijusa.

Napadom su pogođeni i drugi veliki trgovinski lanci, među kojima su Carrefour, Monoprix i E.Leclerc. Meta je bio softver danske inženjerske kompanije Danfoss.

Ovaj softver omogućava trgovinskim lancima da daljinski upravljaju rashladnim uređajima.

Ranije ovog mjeseca dogodio se i drugi talas hakerskih napada, u kojem je pogođeno više od 100 prodavnica širom Evrope.

Na udaru su se našli supermarketi u Belgiji i Luksemburgu, dok je manji broj objekata pogođen u Švedskoj, Irskoj, Holandiji, Estoniji i Finskoj.

Odvojeno, u avgustu je došlo do misterioznih kvarova na frižiderima u manjem broju američkih vojnih baza, zbog čega je propala hrana.

I taj incident se istražuje kao mogući namerni sajber-napad, objavio je BBC, pozivajući se na izvore upoznate sa slučajem.

Nakon nekoliko talasa napada na rashladne uređaje, stručnjaci su počeli da nagađaju koje bi hakerske grupe mogle da stoje iza njih, a Iran se našao na spisku potencijalnih osumnjičenih.

Iako su dvije hakerske grupe povezane sa Rusijom u srijedu preuzele odgovornost za napade, malo ko im je poverovao.

Francuska vlada nije saopštila na osnovu čega je zaključila da iza napada stoji Iran.

Utvrđivanje odgovornosti za sajber-napade izuzetno je teško jer hakeri mogu da prikriju svoju lokaciju.