Izbori u Americi 2026: Borba za Kongres i Senat
Autor:
ATV redakcijaKomentari:
3
Amerikanci danas, 3. novembra, glasaju na izborima za Kongres Sjedinjenih Američkih Država, čiji će ishod odrediti odnos političkih snaga u Vašingtonu tokom preostale dvije godine drugog predsjedničkog mandata Donalda Trampa.
Republikanska stranka trenutno ima većinu u oba doma Kongresa, dok demokrate pokušavaju da preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom, Senatom ili oba doma. Posljednja istraživanja javnog mnjenja pokazuju prednost demokrata na nacionalnom nivou, ali ishod brojnih izbornih trka ostaje neizvjestan.
Iako Tramp nije kandidat na ovim izborima, njihov rezultat imaće neposredan uticaj na mogućnost njegove administracije da sprovodi najavljene politike, usvaja zakone i obezbijedi podršku Kongresa za ključne odluke.
Šta Amerikanci danas biraju?
Riječ je o takozvanim međuizborima, koji se održavaju na polovini četvorogodišnjeg mandata američkog predsjednika.
Birači odlučuju o svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, čiji članovi imaju dvogodišnji mandat, kao i o 35 od ukupno 100 mjesta u Senatu.
Senatori se biraju na šest godina, ali se njihovi mandati ne završavaju istovremeno. Zbog toga se svake dvije godine bira približno trećina Senata. Ovog puta održavaju se 33 redovne i dvije vanredne izborne trke.
Pored izbora za Kongres, u 36 saveznih država biraju se guverneri. Građani glasaju i za članove državnih zakonodavnih tijela, lokalne funkcionere, a u pojedinim državama izjašnjavaju se i o zakonskim prijedlozima i drugim pitanjima.
Kakav je trenutni odnos snaga u Kongresu?
Republikanci u Predstavničkom domu imaju 218 mjesta, a demokrate 214. Jedan kongresmen je nezavisan, ali sarađuje sa republikancima, dok su dva mjesta upražnjena.
Za većinu u Predstavničkom domu, koji ima 435 članova, potrebno je najmanje 218 mandata.
U Senatu republikanci imaju 53 mjesta, demokrate 45, dok dva nezavisna senatora sarađuju sa demokratama.
Od 35 senatorskih mjesta o kojima se danas odlučuje, 22 trenutno pripadaju republikancima, a 13 demokratama.
Da bi preuzele kontrolu nad Senatom, demokratama je potreban neto dobitak od četiri mjesta. Republikancima je za zadržavanje većine dovoljno 50 senatora, jer u slučaju jednakog broja glasova odlučuje potpredsjednik SAD Džej Di Vens, koji dolazi iz Republikanske stranke.
Šta pokazuju posljednje ankete?
Istraživanja javnog mnjenja uoči izbora pokazuju prednost demokrata kada se birači pitaju kojoj bi stranci dali glas na izborima za Kongres.
Prema prosjeku istraživanja koji prati Silver bilten (Silver Bulletin), demokrate su 2. novembra imale prednost od 8,9 procentnih poena u odnosu na republikance.
Međutim, nacionalna prednost ne znači automatski i osvajanje većine u Kongresu.
Izbori za Predstavnički dom održavaju se u pojedinačnim izbornim okruzima, dok se senatori biraju na nivou saveznih država. Zbog toga konačan ishod zavisi od rezultata u konkretnim izbornim jedinicama, a ne od ukupnog broja glasova koje stranke osvoje širom zemlje.
Dodatni faktor predstavljaju promjene granica izbornih okruga, koje su sprovedene u više saveznih država i mogle bi uticati na raspodjelu mandata u Predstavničkom domu.
U kojim državama se vode najvažnije izborne trke?
Posebna pažnja usmjerena je na izbore za Senat u Teksasu, Mičigenu, Mejnu, Ohaju, Ajovi, Kanzasu i na Aljasci, gdje su istraživanja pokazivala neizvjesne trke.
U Teksasu se nadmeću demokrata Džejms Talariko i republikanski državni tužilac Ken Pakston. Teksas decenijama važi za republikansko uporište, a demokrate od 1988. godine nisu osvojile senatorsko mjesto u toj državi.
Talariko u kampanji naglašava ekonomska pitanja, troškove života i borbu protiv korupcije, dok Pakston nastupa uz podršku Donalda Trampa.
U Mičigenu se za mjesto u Senatu bore demokrata Abdul El Sajed i republikanac Majk Rodžers. El Sajed pripada progresivnom krilu Demokratske stranke i zalaže se za univerzalno zdravstveno osiguranje i ekonomske reforme. Rodžers je bivši kongresmen koji je i 2024. godine bio kandidat za Senat.
Ova trka je posebno značajna jer je Tramp na predsjedničkim izborima 2024. godine tijesno pobijedio u Mičigenu, dok su demokrate zadržale senatorska mjesta.
U Mejnu republikanska senatorka Suzan Kolins pokušava da osvoji šesti mandat. Njen protivkandidat je demokrata Troj Džekson, a ova država je zanimljiva jer je na predsjedničkim izborima 2024. godine većinu glasova osvojila demokratska kandidatkinja Kamala Haris.
U Ohaju bivši demokratski senator Šerod Braun pokušava da se vrati u Senat, a protivkandidat mu je republikanac Džon Hasted.
Neizvjesna trka vodi se i u Ajovi, gdje se demokrata Džoš Turek nadmeće sa republikankom Ešli Hinson, kao i u Kanzasu, gdje demokratski kandidat Adam Hamilton pokušava da pobijedi republikanskog senatora Rodžera Maršala. Demokrate u Kanzasu nisu pobijedile na izborima za Senat još od 1932. godine.
Na Aljasci demokratkinja Meri Peltola pokušava da pobijedi republikanskog senatora Dena Salivana, dok u Džordžiji demokratski senator Džon Osof brani mandat protiv republikanskog kongresmena Majka Kolinsa.
Za odnos snaga u Senatu važna je i Sjeverna Karolina, u kojoj se bivši demokratski guverner Roj Kuper nadmeće sa republikancem Majklom Votlijem.
Pažnju privlači i Južna Karolina, gdje republikanska senatorka Darlajn Grejam, imenovana nakon smrti svog brata Lindzija Grejama, pokušava da osvoji puni mandat protiv demokratkinje Eni Endruz.
Kada je riječ o Predstavničkom domu, značajne trke vode se u Pensilvaniji, Njujorku, Arizoni, Ajovi i drugim saveznim državama. Zbog tijesne republikanske većine, i relativno mali broj promjena u pojedinačnim izbornim okruzima mogao bi biti dovoljan za promjenu kontrole nad ovim domom Kongresa.
Koje su glavne teme američkih izbora?
Ekonomija i rast troškova života nalaze se među glavnim pitanjima koja utiču na odluke američkih birača.
Posebnu pažnju privlače cijene hrane, stanovanja, zdravstvene zaštite i goriva.
Važna tema je i rat sa Iranom, koji je dodatno uticao na cijene energenata. Poremećaji u transportu nafte kroz Ormuski moreuz doprinijeli su rastu cijena goriva, što se odrazilo i na troškove američkih domaćinstava.
Demokrate u kampanji naglašavaju ekonomske posljedice politike aktuelne administracije, dok republikanci ističu mjere koje je Trampova administracija preduzela u oblasti imigracije, granične bezbjednosti i ekonomije.
Imigracija ostaje jedno od najvažnijih političkih pitanja, posebno kada je riječ o kontroli južne granice SAD i sprovođenju mjera protiv nezakonitog boravka stranaca.
Među temama koje dobijaju sve veću pažnju nalaze se i vještačka inteligencija, izgradnja velikih centara za obradu podataka, njihova potrošnja električne energije, kao i uticaj novih tehnologija na lokalne zajednice.
Zašto su ovi izbori važni za Donalda Trampa?
Rezultat izbora odrediće koliku će podršku Tramp imati u Kongresu tokom druge polovine svog predsjedničkog mandata.
Ukoliko republikanci zadrže većinu u oba doma, administracija će imati povoljnije uslove za usvajanje zakona i sprovođenje političkih prioriteta, mada će za pojedine odluke i dalje biti neophodna šira podrška.
S druge strane, ako demokrate osvoje većinu u Predstavničkom domu, moći će da blokiraju zakone za koje je neophodna saglasnost oba doma Kongresa.
Preuzimanjem kontrole nad Predstavničkim domom demokrate bi dobile i mogućnost da predsjedavaju kongresnim odborima, pokreću istrage, traže dokumentaciju i pozivaju predstavnike administracije na saslušanja.
Ukoliko bi demokrate preuzele Senat, mogle bi da blokiraju ili odgađaju potvrđivanje predsjednikovih kandidata za sudijske, ministarske i druge visoke državne funkcije.
Izbori bi mogli imati uticaj i na političke pripreme za predsjedničke izbore 2028. godine, jer će njihovi rezultati pokazati kakvu podršku imaju kandidati i političke poruke obje stranke.
Kada se očekuju prvi rezultati izbora u SAD?
Zbog različitih vremenskih zona, birališta u Sjedinjenim Američkim Državama ne zatvaraju se istovremeno.
Prva birališta zatvaraju se u ponoć po našem vremenu, u dijelovima Indijane i Kentakija, nakon čega će početi objavljivanje prvih rezultata.
Tokom noći biće zatvarana birališta u ostalim saveznim državama, dok se posljednja zatvaraju na Aljasci, u srijedu oko sedam časova ujutru po našem vremenu.
Ipak, to ne znači da će do tada biti poznati i konačni rezultati.
Američki izborni sistem omogućava glasanje prije izbornog dana, lično ili poštom. Prema podacima Izborne laboratorije Univerziteta Florida, do ponedjeljka uveče bilo je zabilježeno više od 55 miliona glasova datih prije izbornog dana.
Brojanje počinje nakon zatvaranja birališta, ali se postupak razlikuje od države do države.
U pojedinim državama prvo se obrađuju glasovi dati na sam dan izbora, a zatim oni pristigli poštom. Zbog različitog opredjeljenja birača koji koriste ove načine glasanja, tokom brojanja može doći do značajnih promjena u rezultatima.
Američke medijske kuće i agencije na osnovu prebrojanih glasova, statističkih podataka i analiza proglašavaju pobjednike pojedinačnih izbornih trka kada procijene da preostali glasovi više ne mogu promijeniti ishod.
Međutim, takve procjene nisu isto što i zvanično potvrđeni izborni rezultati.
Ukoliko razlika između kandidata bude mala, brojanje može potrajati danima, a u pojedinim slučajevima mogući su ponovno brojanje glasova i sudski sporovi.
Posebno dugo utvrđivanje rezultata moguće je u državama sa velikim brojem glasova pristiglih poštom, kao i u Mejnu i na Aljasci, gdje se koristi sistem glasanja sa rangiranjem kandidata.
Kada novi Kongres preuzima dužnost?
Mandat sadašnjeg saziva Kongresa završava se 3. januara 2027. godine u podne, kada počinje rad novog saziva.
Jedan od prvih zadataka novoizabranog Predstavničkog doma biće izbor predsjedavajućeg.
Tu funkciju trenutno obavlja republikanac Majk Džonson, a njegov ostanak na položaju zavisiće od novog odnosa snaga i podrške poslanika.
Koliko izbori na polovini predsjedničkog mandata mogu da promijene političku situaciju pokazuje i primjer iz 2018. godine, tokom prvog Trampovog mandata.
Demokrate su tada osvojile 40 dodatnih mjesta u Predstavničkom domu i preuzele kontrolu nad tim domom, dok su republikanci zadržali Senat.
Ovogodišnji izbori pokazaće da li će republikanci ponovo uspjeti da zadrže kontrolu nad Kongresom ili će u Vašingtonu doći do promjene odnosa snaga dvije godine prije narednih predsjedničkih izbora.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.
