Poslije Kine, od koje je krenula infekcija, žarište korona virusa postala je Italija, a prema posljednjim informacijama, u ovoj državi 631 osoba preminula je od ove infekcije, a 10.149 osoba je zaraženo. Italijanski premijer Đuzepe Konte donio je dekret kojim je faktički cijela zemlja stavljena pod karantin, kako bi pokušali da spriječe širenje infekcije.

Ipak, novi podaci, kao i sumorne prognoze medicinskih stručnjaka, upozoravaju da postoji velika vjerovatnoća da će Evropa dobiti novo žarište, a to je Švedska.

Naime, švedska Agencija za javno zdravlje izdala je upozorenje da je rizik za epidemiju korona virusa više nije "umjeren", već "veoma visok", što je najviši stepen uzbune. Nadležni su to rekli iz razloga što je u ovoj zemlji registrovano 355 slučajeva koronavirusa, a otkriveni su pacijenti koji nisu povezani sa putovanjem u inostranstvo.

Agencija je istakla da su se pojavile informacije o tzv. "zarazi zajednice" u stokholmskom regionu Vastra Getaland, ali kažu da još nije došlo do širenja infekcije širom zemlje. Međutim, nadležni kažu da zbog toga što su slučajevi "lokalni", "eksplozija" virusa nije isključena.

Brinu i sami građani, među kojima ima i naših državljana, koji kažu da je iz dana u dan sve više oboljelih.

- Mislim da su Šveđani ovo olako shvatili i sada se iz dana u dan situacija pogoršava. Samo je pitanje trenutka kada će biti više od 400 zaraženih. Čujem da je čak 70 radnika jedne bolnice smešteno u izolaciju - kaže Ivana L. za Telegraf.rs.

Stručnjaci i odgovor Švedske

Kako ističu švedski mediji, trenutna strategija za obuzdavanje korona virusa jeste praćenje ljudi koji su bili u kontaktu sa oboljelima i izolacija zaraženih. Međutim, poznavaoci prilika upozoravaju da bi vlasti morale ozbiljno da se pozabave sa situacijom, kao što to čine njihove kolege u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Prema njihovim riječima, trebalo bi zabraniti javna okupljanja, apelovati na smanjenje putovanja, informisati javnost o karantinu i prenosu korona virusa, zatvoriti škole i staviti pod blokadu delove bolnica i drugih medicinskih ustanova ukoliko se sumnja da su neki od zaposlenih zaraženi ovom infekcijom.

U ovom trenutku, kažu oni, to je trka sa vremenom, jer Švedska i dalje nema smrtni slučaj korona virusa. Ukoliko se nešto ne preduzme, upozoravaju oni, velike su šanse da će doći i do najgoreg scenarija.

Kako je sve izgledalo u Italiji

Najgori scenario se dogodio upravo u Italiji, gdje je iz dana u dan rapidno rastao broj zaraženih, a nažalost i preminulih od smrtonosnog virusa.

Prema riječima stručnjaka, do ovoga je došlo zato što je prvi pacijent koji je bio inficiran u zemlji bio u asimptomatičnoj fazi, odnosno nije pokazivao nikakve indicije da je zaražen korona virusom. Samim tim, to je uticalo da se zaraza raširi bez detekcije. Profesor za infektivne bolesti Masimo Gali sa Univeriteta u Milanu i direktor infektologije u bolnici Luiđi Sako, rekao je da se ova zaraza širila "ispod radara" u zemlji.

Neki poznavaoci prilika, međutim, smatraju da su za drastičan skok oboljelih i preminulih u Italiji odgovorni zdravstveni sistem, stručnost lekara i opremljenost bolnica. Tvrde da je upravo to razlog zašto je u Italiji stopa smrtnosti veća od 5 odsto, što je dosta veće od globalnog prosjeka od 3,4. Tvrdili su da se sami medicinari od početka nisu pridržavali propisanih mjera, te da su i oni doprinijeli u širenju epidemije.

Podsjetimo, Italija je, poslije Kine, zemlja sa najvećim brojem žrtava od korona virusa. Prema riječima stručnjaka, najveći broj umrlih od korona virusa u Italiji pripada populaciji koja ima 80 i 90 godina, a to je grupa ljudi koja je i u većem riziku od razvijanja komplikacija izazvanih virusom covid-19.