Otisci prstiju stari 2.200 godina otkrili ko je izrađivao Vojsku od terakote u Kini

Dugo se smatralo da su ove figure izrađivali isključivo odrasli muškarci, ali novo istraživanje otisaka prstiju ostavljenih u glini ukazuje na to da su u ovom poduhvatu učestvovale i žene i djeca, piše „Sajens alert“.

Otisci prstiju otkrivaju raznoliku radnu snagu

Kipari čija su djela nadživjela cara kojem su služili ostavili su otiske prstiju u još vlažnoj glini. Upravo ti tragovi ukazuju na to da su u izradi monumentalne vojske vjerovatno učestvovali muškarci, žene i djeca.

„Ovi nalazi dovode u pitanje dugogodišnju pretpostavku da se proizvodnja Vojske od terakote oslanjala isključivo na rad odraslih muškaraca. Istovremeno, pružaju prve kvantitativne biološke dokaze o raznovrsnoj radnoj snazi koja je uključivala žene i djecu“, navodi tim istraživača predvođen arheologinjom Sjaosi Li iz Muzeja mauzoleja cara Ćin Ši Huanga.

Ogromna nekropola i dalje krije brojne tajne

Vojska od terakote otkrivena je tek 1974. godine, nakon što je više od dva milenijuma provela skrivena pod zemljom. Poljoprivrednici su, kopajući bunar na udaljenosti od oko kilometar i po od careve grobnice, naišli na fragmente glinenih ratnika u prirodnoj veličini i tako slučajno otkrili ogromnu podzemnu vojsku.

Prave razmjere ovog nalazišta još nisu u potpunosti poznate. Do sada je otkriveno oko 8.000 ratnika, 130 kočija sa 520 konja i 150 konjanika. Ipak, veliki dio nekropole još nije iskopan, pa njen puni sadržaj ostaje nepoznat.

Identiteti zanatlija koji su izradili ove figure uglavnom su nepoznati, jer se dosadašnja istraživanja nisu detaljnije bavila tim pitanjem. Naučnici su se uglavnom fokusirali na tehnike izrade, a ne na ljude koji su stajali iza ovog poduhvata.

Pretpostavka da su ratnike izrađivali muškarci neodređenog porijekla ostala je uglavnom neosporena, iako istorijski zapisi pokazuju da su žene i djeca takođe radili u državnim radionicama za vrijeme dinastije Ćin. Li i njene kolege navode da je raznovrsna radna snaga zabilježena u proizvodnji lakiranog posuđa, ali je sastav tima koji je izrađivao Vojsku od terakote ostao otvoreno pitanje.

Analiza tragova ostavljenih u glini

Istraživanje se zasniva na 36 ratnika iz jednog dijela nalazišta, na kojima su zabilježena 91 otiska prsta. Nakon što je isključeno 12 otisaka za koje se smatralo da pripadaju istim osobama, za analizu je preostalo 79 otisaka.

Tragovi su pronađeni na različitim dijelovima figura, uključujući glave, ruke, oklope, šake, ovratnike, pa čak i jedno stopalo. Čini se da su nastali kao nusproizvod procesa izrade.

„Površinski otisci, kojih je bilo 73, nastali su tokom oblikovanja i sastavljanja, kada su zanatlije prstima direktno pritiskale vlažnu glinu. Najčešće su pronađeni na glavama i rukama figura, gdje su majstori pridržavali dijelove tokom spajanja i zaglađivanja“, navode istraživači.

Preostalih šest reljefnih otisaka nastalo je kada su unaprijed oblikovani glineni ukrasi, poput zakovica na oklopu, pritiskani na površinu figura.

Ključ analize nije u veličini otiska, već u razmaku između linija na njemu. Istraživači objašnjavaju da se brazde na otiscima prstiju šire tokom rasta. Kada se završi rast kostiju, taj proces prestaje, a muškarci u prosjeku imaju nešto širi razmak između brazda nego žene.

Prosječna udaljenost između brazda zato može da pruži naznake o starosti i polu osobe. Međutim, vrijednosti se znatno preklapaju između različitih grupa. Na primjer, otiske adolescenta ponekad je gotovo nemoguće razlikovati od otisaka odrasle žene.

Žene i djeca u carskim radionicama

Umjesto da analiziraju svaki otisak pojedinačno, istraživači su koristili algoritam za procjenu udjela različitih demografskih grupa u ukupnom uzorku od 79 otisaka. Mjerenja su prilagodili kako bi uzeli u obzir skupljanje gline tokom sušenja i pečenja.

Rezultati su ukazali na znatno raznovrsniju radnu snagu nego što se ranije pretpostavljalo. Prema modelu, samo 45 odsto otisaka vjerovatno su ostavili odrasli muškarci. Još 32,7 odsto pripisano je odraslim ženama, dok je 22,3 odsto povezano sa djecom mlađom od 15 godina.

Prisustvo djece u radnoj snazi možda nije bilo neobično. Istorijski zapisi iz vremena dinastije Ćin opisuju formalni sistem šegrtovanja, u kojem su mladi učili zanate pod nadzorom iskusnih majstora.

Prema drevnim pravnim rukopisima na bambusu, poznatim kao zapisi Akademije Juelu, „vješt majstor dobro podučava, pa šegrt završava obuku za godinu dana, a novi majstor za dvije“.

Istraživači pretpostavljaju da su mlađim šegrtima mogli biti povjeravani jednostavniji zadaci, poput pričvršćivanja ukrasa na oklope, dok su iskusniji majstori obavljali tehnički zahtjevnije poslove.

Ograničenja istraživanja i buduće analize

Nalazi imaju i važna ograničenja. Uzorak od 79 otisaka potiče od samo 36 ratnika iz jednog dijela ogromnog nalazišta, a udio otisaka ne mora nužno odražavati stvarni odnos ljudi koji su učestvovali u izradi figura.

Na primjer, neiskusni radnici mogli su ostaviti više otisaka od vještih majstora. Osim toga, oslanjanje na referentne podatke savremenih Evropljana unosi dodatnu nesigurnost u procjene.

Ipak, nalazi ukazuju na to da je Vojsku od terakote možda izradila znatno raznovrsnija grupa ljudi nego što se ranije pretpostavljalo. Buduća istraživanja mogla bi da prošire bazu podataka otisaka i obuhvate veći uzorak.

„Ovi biološki dokazi u velikoj mjeri potvrđuju brojne istorijske zapise i omogućavaju jasniju rekonstrukciju proizvodnje u državnim radionicama dinastije Ćin. U njima su muškarci i žene radili zajedno, dok su odrasli zanatlije radili uz mlade, koji su možda bili pomoćnici ili početnici“, zaključuju istraživači.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Žurnal of kultural Heritedž.

(Indeks)