Planirani samit NATO-a u Njemačkoj odložen je zbog posjete predsjednika SAD, a povjerljivi dokumenti otkrivaju nove zahtjeve za vojnu spremnost članica alijanse pred "ruskom prijetnjom".
Možda je nekom od vladajućih u državama članicama NATO-a laknulo prošle jeseni.
Planirani samit zemalja koje podržavaju Ukrajinu, koji je trebalo da se održi u Njemačkoj tokom oktobra, odložen je na neodređeno vrijeme nakon što je američki predsjednik Džo Bajden otkazao prvu zvaničnu državnu posjetu Njemačkoj zbog tadašnje nacionalne krize u Americi izazvane uraganom Milton.
Na sastanku u velikoj američkoj vojnoj bazi u njemačkom Palatinatu, šefovi država i vlada NATO-a trebalo je da razgovaraju ne samo o vojnoj i ekonomskoj pomoći Kijevu, već i o drugim pitanjima.
To je trebalo da im bude prva prilika da se lično upoznaju sa novim planovima Alijanse, koje su američki general Kristofer Kavoli i francuski admiral Pjer Vandije, dva ključna vojna zvaničnika organizacije, još od proljeća dijelili po prestonicama zemalja članica.
Riječ je o povjerljivim dokumentima koje je nedavno razotkrio njemački nedjeljnik Velt am Zontag.
U njima dvojica zvaničnika definišu nove "Minimalne zahtjeve kapaciteta" za 32 članice NATO-a, suočene sa rastućom ruskom prijetnjom i potrebom za jačanjem savezničkog odbrambenog sistema.
Novi generalni sekretar Alijanse, bivši holandski premijer Mark Rute, to je po stupanju na dužnost 1. oktobra nedvosmisleno izjavio: "Potrebne su nam brojnije i bolje opremljene snage, jača transatlantska odbrambena industrija i veći proizvodni kapaciteti u ovom sektoru. Moramo napredovati brže i odlučnije".
Konkretno, NATO od svojih članica zahtjeva da značajno povećaju broj "borbeno spremnih" brigada sa sadašnjih 82, koliko se smatralo dovoljnim prije rata u Ukrajini, na 131 do 2031. godine, piše Korijere dela sera.
Ovo predstavlja povećanje od 49 jedinica, od kojih svaka ima 5.000 vojnika, što rezultira minimalnim brojem od 150.000 novih vojnika. Štaviše, vojni stratezi izražavaju duboku zabrinutost zbog značajnih nedostataka u vazdušnoj i protivraketnoj odbrani, posebno imajući u vidu kontinuiranu prijetnju ruskih raketa Iskander i protivbrodskih raketa koje se nalaze u Kalinjingradu, u neposrednoj blizini ključnih evropskih metropola.
Prema dokumentima, cilj je da se do 2030. godine broj kopnenih atlantskih PVO jedinica poveća pet puta, sa sadašnjih 293 na 1.467. Ovo bi podrazumijevalo značajno proširenje postojećih sistema, uključujući američki Patriot, njemački Iris-T Slm i italijansko-francuski Samp/T.
Situacija je posebno zabrinjavajuća u većim državama članicama: Njemačka ima samo 9 Patriot sistema nakon što je jedan ustupila Ukrajini, Francuska ima približno deset Samp/T, a Italija, koja je nekada imala četiri takva sistema, sada operativno koristi samo dva Samp/T , pošto je jedan dodijeljen Kijevu, a drugi na službi.
Curenje tako osetljivih podataka u javnost ukazuje na visok nivo zabrinutosti savezničkih komandi zbog agresivnog stava Rusije.
