Putin slavi 73. rođendan: Kako će predsjednik Rusije provesti dan

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko čestitao je poručivši da "ruski narod čvrsto povezuje vaše ime sa značajnim društvenim dostignućima, dinamičnim ekonomskim razvojem, jačanjem državnosti i suvereniteta Otadžbine i rastom autoriteta i uloge Rusije u svetu".

Lukašenko je istakao da su "integritet i odlučnost, odanost dužnosti i politička mudrost, izuzetna posvećenost domovini i snažna volja da brani njene nacionalne interese Putinu doneli nacionalno priznanje u društvu i poštovanje njegovih stranih kolega".

Bjeloruski predsjednik je izrazio uvjerenje da će temelji saveza i strateškog partnerstva između Bjelorusije i Rusije, postavljeni zajedničkim akcijama, služiti kao pouzdan vodič budućim generacijama građana dvije zemlje, prenosi RIA Novosti.

Kako je saopštila pres služba Kremlja, Lukašenko je Putinu poželio zdravlje, sreću, blagostanje i neiscrpnu snagu i energiju za nove uspjehe na najvišoj vladinoj funkciji.

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un napisao je u čestitki da "zahvaljujući njegovom vođstvu Rusija predvodi izgradnju novog, multipolarnog svijeta", i izrazio uvjerenje da će prijateljstvo između Pjongjanga i Moskve biti vječno.

"Moj najdraži druže, Vladimire Putine, upućujem Vam najiskrenije i najtoplije čestitke povodom ovog značajnog rođendana. Zahvaljujući Vašem mudrom vođstvu i patriotskoj požrtvovanosti, Rusija danas pokazuje svoju slavu kao globalna sila sa moćnim političkim sistemom i snažnom državnom moći, kao moćna država koja predvodi izgradnju novog, multipolarnog svijeta", navodi se u poruci.

Kim Džong Un je primjetio da zahvaljujući Putinu Rusija uspješno brani svoje interese i postiže moć i prosperitet.

"Pjongjang i Moskva će uvijek biti zajedno, a naše prijateljstvo će biti vječno", naglasio je sjevernokorejski lider.

Kim Džong Un je takođe naveo da će saveznički odnosi dvije zemlje nastaviti da značajno doprinose formiranju pravednog i multipolarnog svjetskog poretka. Uvjerio je Putina da će Pjongjang nastaviti da u potpunosti podržava borbu ruskog naroda za odbranu svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Osim toga, čestitke su stigli od predsjednika Nikaragve i Turkmenistana.

Šef ruske države današnji rođendan provodi radno.

Rođen je 1952. godine u današnjem Sankt Peterburgu, u, kako je u nekoliko navrata govorio, običnoj porodici i skromnim uslovima, zahvaljujući čemu je do danas sačuvao povezanost sa običnim ljudima.

U osnovnoj školi je, kako je pričao bio nestašan, a veću zainteresovanost za učenje pokazao je tek u šestom razredu kada je i postao jedan od pionira.

Putin je dobro znao čime želi da se bavi. Tako je jednom prilikom otišao direktno u upravu KGB-a kako bi saznao kako se to postaje obavještajac. I rečeno mu je da je jedna od opcija da prvo završi fakultet, i to najbolje pravni.

"Od tog trenutka počeo sam da se spremam za pravni fakultet", rekao je jednom prilikom Putin.

Nakon završetka fakulteta, Putin počinje da radi u državnoj bezbjednosti. Radio je u sekretarijatu Uprave KGB-a, a zatim i u kontraobavještajnoj jedinici kada su ga zapazili iz spoljnoobavještajne službe, u kojoj je, nakon obuke, radio oko četiri i po godine. Nakon još jedne obuke, odlazi u Njemačku u kojoj je radio do 1990. godine.

Od februara 1990. godine Vladimir Putin je radio kao pomoćnik rektora Lenjingradskog državnog univerziteta za međunarodna pitanja, a zatim kao savjetnik predsjednika Lenjingradskog gradskog savjeta narodnih poslanika Anatolija Sobčaka (gradonačelnika Sankt Peterburga od 1991. do 1996. godine).

U junu 1991. godine imenovan je za predsjednika Komiteta za spoljne odnose gradske uprave Lenjingrada.

Od 19. do 21. avgusta 1991. u SSSR-u dogodio se pokušaj državnog udara, koji je organizovao Državni komitet za vanredno stanje, u čiji sastav je ulazio dio najvišeg sovjetskog rukovodstva. Vladimir Putin se, zajedno s drugim zvaničnicima iz gradske uprave Lenjingrada, usprotivio postupcima komiteta. Dana 20. avgusta 1991. podnio je ostavku u organima državne bezbjednosti.

Godine 1992. postavljen je za zamjenika gradonačelnika Sankt Peterburga, zadržavši funkciju predsjednika Komiteta za spoljne odnose. U martu 1994, kada je Anatolij Sobčak postao šef gradske vlade, Putin je imenovan za njegovog prvog zamjenika. Nakon spajanja funkcija gradonačelnika i šefa gradske vlade iste godine, obavljao je dužnost zamjenika gradonačelnika i predsednika Komiteta za spoljne odnose Sankt Peterburga.

Nakon što je Sobčak izgubio na izborima za gradonačelnika Sankt Peterburga u junu 1996, Putin napušta svoj položaj. U avgustu iste godine prelazi na rad u Upravu za poslove predsjednika RF, gdje postaje zamjenik šefa službe. Nadgledao je pravnu upravu i pitanja vezana za imovinu u inostranstvu.

Od jula 1998. do avgusta 1999. Vladimir Putin je bio direktor Federalne službe bezbjednosti RF, a istovremeno je od marta do avgusta 1999. obavljao funkciju sekretara Savjeta bezbjednosti RF.

Dana 9. avgusta 1999. predsjednik RF Boris Jeljcin u obraćanju javnosti izjavio je da je smijenio vladu Sergeja Stepašina i predložio Državnoj dumi da za novog premijera imenuje Vladimira Putina. Tom prilikom je Jeljcin rekao da u Putinu vidi svog nasljednika i da očekuje da će on uspeti da konsoliduje društvo. Istog dana Putin je imenovan za prvog zamjenika predsjednika vlade i vršioca dužnosti premijera. Državna duma je 16. avgusta 1999. potvrdila njegovo imenovanje za premijera (za je glasalo 233 od 439 poslanika, protiv 84, a uzdržanih je bilo 17).

Od 31. decembra 1999. do 7. maja 2000. Putin je obavljao dužnost predsjednika Ruske Federacije, pošto je Boris Jeljcin najavio ostavku i preneo mu svoja ovlašćenja.

Dana 26. marta 2000. pobijedio je na vanrednim predsjedničkim izborima, na koje je izašao kao kandidat grupe građana. Dobio je 52,94% glasova, a inauguracija je održana 7. maja 2000. godine.

Izabran je za drugi predsjednički mandat 14. marta 2004, dobivši 71,31% glasova. Kandidovao se kao nezavisni kandidat. Na dužnost je stupio 7. maja 2004. godine.

Godine 2008. izabran je za predsjednika RF dotadašnji prvi potpredsjednik vlade Dmitrij Medvedev. Državna duma je 8. maja 2008. odobrila izbor Vladimira Putina za premijera (za je glasalo 392 od 448 poslanika, a protiv 56). Istog dana ukazom predsjednika imenovan je za premijera. Na tom mjestu je ostao do 7. maja 2012. godine. U tom periodu bio je i predsjednik stranke "Jedinstvena Rusija", iako nije bio njen član.

Dana 24. septembra 2011. na XII kongresu stranke "Jedinstvena Rusija", na prijedlog predsjednika Medvedeva, Vladimir Putin je predložen za kandidata za predsjedničke izbore 2012. godine, a ponovo je izabran za predsjednika RF kao kandidat "Jedinstvene Rusije" 4. marta 2012. Osvojio je 63,6% glasova, a inauguracija je održana 7. maja 2012. godine. Mandat predsjednika, u skladu sa ustavnim izmenama iz 2008, produžen je na šest godina.

Vladimir Putin je ponovo izabran za predsjednika 18. marta 2018. godine sa 76,69% glasova. Kandidovao se kao nezavisni kandidat, a inauguracija je bila 7. maja 2018.

Na posljednjim ruskim predsjedničkim izborima održanim 17. marta 2024. godine, pobijedio je sa rekordnih 87,28% glasova – najviše u istoriji predsjedničkih izbora u Rusiji. Kandidovao se kao nezavisni kandidat, a inauguracija je održana 7. maja 2024. godine.

Kao predsjednik države, Putin je vrhovni komandant Oružanih snaga RF, predsjedava Savjetom bezbjednosti i Državnim savjetom RF.