Zastrašujuć i pust: Najmisteriozniji neboder na svijetu zovu "hotelom propasti"

Od početka gradnje 1987. godine do danas ostao je simbol i ambicije i neuspjeha Sjeverne Koreje, a uprkos završetku spoljnog dijela zgrade, unutrašnjost je i dalje prazna i nedovršena. Lokalci ga nazivaju i "hotelom propasti".

Rjugjong je trebalo da bude najviši hotel na svijetu, konkurencija luksuznim neboderima u Singapuru i Dubaiju. S visinom od 330 metara i 105 spratova, zamišljen je kao simbol moći i modernosti režima. Međutim, zbog ekonomske krize početkom 1990-ih gradnja je zaustavljena, a Sjeverna Koreja ušla je u period gladi i izolacije.

"Od početka gradnje do danas nijedan gost nikada nije prespavao u toj zgradi. Spolja izgleda završeno, ali iznutra je prazna ljuštura", piše The B1M, prenosi Tportal.

Jedini zapadnjak koji je kročio unutra

Jedan od rijetkih ljudi van Sjeverne Koreje koji je ušao u Rjugjong je Sajmon Kokerel, turistički vodič iz agencije "Koryo Tours". Posao ga je doveo u Pjongjang stotinu puta, ali samo jednom je uspeo da nagovori domaćine da ga puste u ovu zgradu.

"Kontakt mog poznanika radio je u građevinskoj kompaniji i rekao je da bi mogao da dogovori obilazak. Obišli smo gradilište, a onda sam rekao: 'Ne, želim unutra, želim na vrh'. Uslijedili su pozivi, sati čekanja, i na kraju se dogodilo", ispričao je za The B1M.

Svijet

Evropska paranoja: Gledaju u ovaj voz i strahuju! "Doći će kopnom"

Kokerel se prisjeća i neobičnog osjećaja na 99. spratu: "Sve je bilo toliko visoko da je izgledalo kao slika, kao da gledam kulisu. Morao sam da se posvađam da bih fotografisao, ali uspio sam. Učinio bih to ponovno bez razmišljanja, ali nikad mi više nisu dopustili povratak – niti ikom drugom".

Beton kao ideologija

Zašto neboder izgleda tako zastrašujuće i masivno? Razlog leži u materijalu. Dok se većina svjetskih nebodera gradi od čelika zbog njegove čvrstoće i lakoće, u Sjevernoj Koreji prevladava – beton.

Arhitekta Kalvin Čua iz Singapura objašnjava: "Većina gradnje u Pjongjangu temelji se na betonu. To je rezultat saradnje s komunističkim državama u Evropi, na primjer s istočnonjemačkim inženjerima. Tehnologija montažnih panela i betonskih konstrukcija ostala je dominantna do danas".

Hronika

Tuča u Laktašima ispred ugostiteljskog objekta, više uhapšenih

Zbog ogromne težine betona neboder je morao imati masivnu bazu i trouglasti oblik. Tri krila, svako dužine 100 metara, sužavaju se prema vrhu, koji se završava konusnim vrhom prečnika 40 metara. Dizajn, osim inženjerskih ograničenja, ima simboličnu dimenziju – podsjeća na planinu, važan simbol moći u sjevernokorejskoj ideologiji.

Završen eksterijer, prazna unutrašnjost

Gradnja je trajala gotovo dvije decenije, dok se Sjeverna Koreja borila s glađu i izolacijom. Tek 2008. godine radovi su nastavljeni, a 2011. zgrada je dobila staklenu fasadu i LED ekrane na pročelju. Planirano otvaranje 2013. godine ipak nije održano.

Danas se na njenom pročelju emituju propagandni filmovi i poruke koje veličaju vođu, a unutrašnjost ostaje sablasno prazna.

Srbija

''Smanjenje broja Srba u FBiH - posljedica diskriminacije''

"Iz daljine biste mogli da pomislite da je spremna da primi goste. Ali unutra je i dalje nedovršena, bez pravih instalacija i soba", navodi The B1M.

S vremena na vrijeme pojavljuju se glasine o budućnosti Rjugjonga. Najnovija tvrdi da je Kim Džong Un odobrio plan da se neboder pretvori u veliki kazino, ali stručnjaci sumnjaju u realnost tog scenarija.

"Strana ulaganja u Sjevernu Koreju gotovo da ne postoje jer su većinom ilegalna. A zamisliti 105-spratni kazino u zemlji u kojoj lokalci ionako ne smiju da se kockaju – to jednostavno nema smisla", kaže Kokerel.

Gradovi i opštine

Profesor matematike ispraćen u penziju: Živan ostavio dubok trag u generacijama učenika

Podsjeća da u Pjongjangu već postoji mali kazino, ali on se sastoji od jedne prostorije i otvoren je isključivo za strance.

Ne može da se sruši

Iako hotel nije otvoren, arhitekte smatraju da će opstati još decenijama. Razlog nije samo politički, nego i praktičan – količina betona utrošena u gradnju je ogromna, a rušenje bi bilo neisplativo.

"Ako govorimo o održivosti, bilo bi suludo srušiti ovu zgradu. Toliko je betona uloženo da je realnije da ostane da stoji idućih 50 ili 100 godina", objašnjava Čua.

(b92)