Republika Srpska stabilna u teškom periodu

Еkonomija Republike Srpske je ostala prilično stabilna, i to u veoma izazovnom periodu, kada se, ne samo Republika Srpska, suočavala sa višedimenzionalnom krizom. Iako su veliki pritisak u prethodnih 4 – 5 godina pravile prvo zdravstvena kriza (COVID-19), zatim transportna kriza kao posljedica toga, preko energetske krize i velikih inflatornih šokova, mi ipak možemo konstatovati da u kontinuitetu bilježimo značajan rast privredne aktivnosti. Konkretno, dolazi do usporavanja rasta cijena, imamo neprekidan rast plata od 2018. godine, stabilno visok broj zaposlenih lica, rekordno nizak broj nezaposlenih lica. Sa druge strane, ima i parametara koji su malo lošiji nego prije, pa tako bilježimo u prethodne dvije godine lošije trendove u industrijskoj proizvodnji koji se potom reflektuju i na spoljnotrgovinsko poslovanje sa svijetom, prvenstveno na izvoz.

Demografija kao najveći izazov pred nama

Ipak, najveći izazov koji stoji pred Republikom Srpskom nije ekonomske prirode, već je to loša demografska slika, a pitanje važnije od svih pitanja u društvu je kako takvu sliku popraviti u budućnosti. Demografska slika Republike Srpske, kao uostalom i čitavog regiona, pa i Еvrope, nije dobra, naprotiv. Stanovništvo nam stari. Prosječna starost stanovništva Republike Srpske iznosi približno 44 godine, što je slično kao i u ЕU i zemljama okruženja. Na to direktno utiče veći broj umrlih od broja živorođenih. Kao posljedica toga, ukupan broj stanovnika konstantno se smanjuje jer je prirodni priraštaj preko dvije decenije negativan.

Decenijama je ovo pitanje bilo nezahvalno za ozbiljne analize, o čemu su najviše govorili demografi, jer nije bilo popisa stanovništva više od 20 godina, pa se o ovoj temi nije pričalo dovoljno u javnosti. Danas, pored toga što nedostaje novi popis stanovništva (po čemu se takođe razlikujemo od svih drugih država, iako nas muče slični demografski problemi), se komponente demografskog razvoja mogu adekvatno analizirati na osnovu ažurnih podataka Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, ali i predviđati kretanje u budućnosti.

Kontinuitet „loših brojki“

Prema Popisu iz 2013. godine, koji je ishodište za sve analize, Srpska je imala 1,17 miliona stanovnika. Do danas se ovaj broj smanjivao, jer svaka naredna godina donosi negativan prirodni priraštaj. Osim toga, važno je imati u vidu i to da se konstantno suočavamo sa negativnim migracionim saldom, što se nažalost može samo procjenjivati, jer ne postoji statističko praćenje vanjskih migracija. Sve to u kombinaciji dovodi do pada populacije u kontinuitetu. Stanovništvo Srpske se ponaša u skladu lošim trendovima okruženja i Еvrope, gdje imamo smanjenje broja sklopljenih brakova, visoka prosječna starost prilikom sklapanja braka, kao i rast prosječne starosti majke pri rođenju prvog djeteta. Ako na to sve dodamo i činjenicu da je više od petine stanovništva starije od 65 godina (2023. godina), brojke nisu obećavajuće. Ipak, tračak nade daje 2023. godina, u kojoj se cifre bar nisu pogoršavale...

2023. kao „svjetlo na kraju tunela“

Statistika pokazuje da se broj živorođenih se u desetogodišnjem periodu u prosjeku kreće oko 9 300. Ono što je pozitivno jeste to da smo u 2023. godini imali najviše živorođenih u posljednjih pet godina. Ukoliko posmatramo desetogodišnji period, 2023. godine stopa nataliteta ima blagi trend rasta, dok je došlo do smanjenja stope mortaliteta. Dodatno može da ohrabruje i to što je posmatrajući taj period, u 2023. godini zabilježena najviša stopa ukupnog fertiliteta. Broj živorođene djece po jednoj ženi u 2023. godini, odnosno stopa ukupnog fertiliteta, iznosila je 1,45, dok je najniža u posmatranom periodu zabilježena 2014. godine kada je iznosila 1,28. 

Pogled u budućnost...

Cilj da u budućnosti imamo preko 10.000 rođenih na godišnjem nivou, o čemu se mnogo govori u raznim studijama, iako nije preambiciozan kada pogledamo brojku, čini se teško dostižnim. Ovakav zaključak se izvodi uzimajući u obzir prethodne godine i sve projekcije demografskog razvoja društva, gdje se očekuju negativne tendencije. 

Upravo zato je mnogo bliži i realniji scenario koji propagiraju naši demografi, između ostalih i profesor dr Marinković Draško, a to je da strateški cilj Republike Srpske, kada je u pitanju broj rođenih, treba da bude bar 9.000. Naravno, da bi i ova brojka imala realnu mogućnost da se godinama ispred nas održava na tom nivou, potrebno je podsticati rađanje djece, zadržati adekvatnim mjerama fertilno stanovništvo na području Republike Srpske, ali i preduzimati druge važne mjere. To su prije svega vraćati važnost kulta porodice, odbacivati negativne vrijednosti u današnjem liberalnom društvu i dovoljno afirmisati razne mjere populacione politike.