Činjenica da se kao predmet izučava na skoro svim fakultetima, bilo kog univerziteta, jasno govori o važnosti statistike. I ne samo taj akademski segment, statistika je veoma značajna za jedno društvo. Čak i više nego što ljudi, koji nisu upućeni u statistiku, mogu da pomisle. Zašto je to tako?

Svaki planski dokument, strategija razvoja, program, pa čak i najobičnija analiza polaznu osnovu imaju u statistici, odnosno podatku. Gdje će se graditi škola, bolnica, putevi ili kada je u pitanju bilo koji drugi infrastrukturni projekat, uvijek se prvo konsultuje statistika. Da nema pokazatelja o broju stanovnika, broju đaka, kako bismo znali gdje graditi školu ili bolnicu. 

O statistici se mnogo priča, o statistici postoje različite definicije (češće pogrešne, nego što se prave interpretiraju), ali koliko se stvarno zna o službenoj ili zvaničnoj statistici?

Službena statistika kao javno dobro

Službena statistika više nije samo priča o brojevima. To je priča o jednoj naciji. – njenim izazovima, uspesima i budućnosti. U Republici Srpskoj, zvanična ili službena statistika je temelj na kome počivaju odluke – od kreiranja javnih politika do strategija razvoja Srpske. Službena statistika više nije samo pitanje prikupljanja ili samo brojanja, naprotiv. Statistika u pravom smislu riječi „mjeri puls“ čitave države u realnom vremenu. 

Kvalitetna službena statistika neizostavan je element informacionog sistema jednog demokratskog društva. Podacima, praksama i analizama, statistika doprinosi dubljem razumijevanju svakodnevnih promjena u društvu. Na taj način ona predstavlja osnovu javnih politika, strateških programa, odnosno bazu pri donošenju odluka koje su zasnovane na činjenicama i svim onim mjerama kojima se upravlja socio-ekonomskim razvojem i kvalitetom života stanovnika jedne države. Iz ovoga proizlazi da je službena statistika javno dobro, jer ona govori o ekonomskim, demografskim, društvenim i ekološkim pojavama i promjenama, zbog čega je uslov za napredak u pravcu dobrobiti društva u cjelini. 

Modernizacija kao kontinuitet

Da bi u godinama ispred nas statistika očuvala svoju ulogu, a brojni su izazovi na tom putu, neophodno je da se modernizuje u svakom pogledu. Modernizacija statističkog sistema podrazumijeva korisnički orijentisanu statistiku koja je otvorena za primjenu inovativnih tehnologija i dobrih praksi. Srećom, u Republičkom zavodu za statistiku Republike Srpske shvatamo potrebu za modernizacijom. 

Drugi izvori preuzimaju primat...

Svijet je sve povezaniji, a podaci više nisu ograničeni na papirne ankete ili desetogodišnje popise stanovništva. Svaki trenutak generiše tokove podataka – od interakcija na društvenim mrežama, očitavanja senzora do satelitskih snimaka. Naša dužnost je da te informacije iskoristimo kako bismo dobili dinamičniju sliku društva.

Tranzicija sa tradicionalnog načina prikupljanja podataka na sve veće korištenje raspoloživih baza podataka, njihovo sistemsko vođenje i međuinstitucionalna razmjena, predstavljaju evolutivni napredak kada je u pitanju statistika. Zato su od velikog značaja informacije ili podaci koje su prikupili ili proizveli drugi javni organi, jer ti, često neiskorišteni podaci, imaju veliki potencijal za daljnju upotrebu. Na taj način, statistika nam pomaže u stvaranju sveobuhvatnije slike društva i pruža podlogu za bolje upravljanje i planiranje u područjima koja su izvan same statistike.

Povjerenje i tačnost kao osnova svega

Jasno je da sa novim vremenom dolaze i nove generacije statističara. Međutim, na jedno moramo posebno obratiti pažnju, a to je da inovacije i tranzicija ne smiju narušiti jedan od osnovnih postulata statistike – povjerenje i tačnost. S jedne strane, kompanije u realnom sektoru raspolažu ogromnim količinama podataka, mi, s druge strane, raspolažemo povjerenjem građana i institucija. To povjerenje je naše najveće bogatstvo.

Svaki podatak koji prikupimo, svaka statistika koju objavimo, zasnovani su na metodološkim osnovama, transparentnosti i odgovornosti. 

Saradnja 

Kada govorimo o statistici, jedna riječ koja se podrazumijeva jeste saradnja. Bilo da su u pitanju ovlašteni proizvođači statistike, administrativni izvori podataka, Vlada i njene institucije, međunarodne organizacije, statističke institucije regiona i Еvrope – zajednički imenitelj uvijek je saradnja. 

Saradnja je, dakle, put kojim statističke institucije trebaju da se kreću u proizvodnji statističkih podataka, jer se tako otvara mogućnosti da kroz umreženost i zajednički rad statistički sistemi evoluiraju, a korist od toga uvijek imaju korisnici.

Zaključak

U ovom novom, digitalnom, dobu, budućnost službene statistike nije u tome da samo prati – već statistika treba da usmjerava i postane pokretač društva svojim pravovremenim signalima.