Bil Gejts tvrdi: Ovdje vještačka inteligencija ne može zamijeniti ljude

Bil Gejts je više puta isticao da je vještačka inteligencija promijenila strukturu rada na globalnom nivou. Napredak algoritama i automatizacije redefiniše zanimanja, zamjenjuje rutinske aktivnosti i zahtijeva stalno prilagođavanje.

U ovom kontekstu brzih promjena, Gejts je identifikovao sektore u kojima ljudska uloga ostaje nezamjenjiva i u kojima su stručna znanja i dalje ključna. Prema njegovim riječima, iako generativna vještačka inteligencija sve više ulazi u digitalne alate, postoje zanimanja koja ostaju u samom centru tehnološke transformacije.

Zašto je programiranje profesija koju AI ne može da zamijeni?

Za Gejtsa, programiranje je suštinski oblik pismenosti. Razvoj softvera ne podrazumijeva samo kreiranje digitalnih alata, već i jezik koji je osnova ključnih sektora poput komunikacija, zdravstva i bezbjednosti.

Potražnja za programerima i dalje raste, jer su oni ti koji nadgledaju, ispravljaju i usmjeravaju razvoj algoritama. Gejts ističe: "Iako AI može da piše kod, još uvijek joj je potrebna stručna ljudska supervizija kako bi se pravilno razvijala".

Ispravljanje grešaka, integracija etičkih vrijednosti i predviđanje pristrasnosti u automatizovanim modelima su zadaci koji prevazilaze mogućnosti autonomnih sistema.

Zašto je biologija ključna oblast u eri automatizacije?

Biologija danas zauzima centralno mjesto u savremenim naučnim inovacijama. Ekspanzija biotehnologije, genetskog uređivanja i personalizovane medicine otvorila je nove mogućnosti za prevenciju i liječenje bolesti.

Gejts naglašava da je u borbi protiv pandemija ili hroničnih bolesti ljudsko iskustvo nezamjenjivo. Kako kaže, biologija je postala "nauka našeg vremena“.

Dubinska analiza živih sistema, tumačenje biomedicinskih podataka i donošenje složenih odluka nisu pitanja koja mogu jednostavno da se automatizuju. Koliko god algoritmi bili napredni, ne postoji zamjena za prosuđivanje koje donosi biolog u trenutku kada treba odgovoriti na zdravstvene krize ili osmisliti personalizovane medicinske intervencije.

Zašto je energetski sektor među rijetkima koje AI ne može da preuzme?

Energetski sektor je postao strateški važan zbog prelaska na obnovljive izvore energije i borbe protiv klimatskih promjena. Gejts ističe značaj stručnjaka za energetiku u razvoju novih tehnologija poput hvatanja ugljenika ili korišćenja zelenog vodonika.

Ove inovacije zahtijevaju stručnjake koji razumiju složene sisteme, mogu da ih redizajniraju i predvide njihov uticaj na životnu sredinu. Vještačka inteligencija može da pomogne u optimizaciji energetskih procesa, ali ne može da zamijeni ljudsku kreativnost i prosuđivanje neophodne za rješavanje izazova održivosti.

Prema Gejtsu, inovacije u energetici ne samo da odgovaraju na urgentne ekološke potrebe, već i predstavljaju stalni izvor novih radnih i naučnih prilika. Razvoj, interpretacija i prilagođavanje kompleksnih energetskih rješenja zahtevaju analitičke sposobnosti koje je teško u potpunosti automatizovati.

Šta pokazuju studije o uticaju AI na različite profesije?

Zajednička studija Međunarodne organizacije rada (ILO) i Poljskog nacionalnog istraživačkog instituta (NASK) osvjetljava uticaj generativne vještačke inteligencije na zaposlenje.

Izvještaj pod nazivom "Generativna AI i poslovi: unaprijeđeni globalni indeks izloženosti zanimanja“ procjenjuje da je jedan od četiri posla u svijetu potencijalno izložen generativnoj AI. Ipak, zaključak studije je da će transformacija, a ne potpuna zamjena, biti dominantni ishod.

Analiza pravi razliku između poslova s visokim rizikom od automatizacije i onih koji će evoluirati kroz promjenu zadataka. Administrativna zanimanja su među najugroženijima, dok visoko kvalifikovane profesije, poput programiranja, biologije i energetike, pokazuju veću otpornost.

Studija sugeriše da će ljudska intervencija i dalje biti ključna u poslovima koji zahtijevaju prosuđivanje, kreativnost i prilagođavanje nepredviđenim situacijama.