Zašto djeca prestaju da slušaju? Ovo je 5 grešaka koje roditelji prave

13.08.2025

15:38

Komentari:

0
Зашто дјеца престају да слушају? Ово је 5 грешака које родитељи праве
Foto: Peksels

Dječji psiholog Rim Rauda, autorka Vodiča za svjesno roditeljstvo i kreatorka programa ''Foundations'', godinama je provela proučavajući šta zapravo gradi zdrav odnos između roditelja i djece. Nakon analize više od 200 odnosa i sopstvene roditeljske prakse, došla je do ključnog zaključka: djeca prestaju da slušaju kada su lišena osjećaja poštovanja i sigurnosti.

I dok roditelji često automatski izgovaraju određene rečenice, upravo te fraze mogu sabotirati vezu sa djetetom i izazvati još veći otpor, kaže ona u članku objavljenom na CNBC Make It. Evo šta su one i kako ih zamijeniti na način koji poziva na saradnju, a ne na svađu.

Umjesto: ''Zato što sam tako rekla!''

Recite: ''Znam da vam se ovo ne sviđa. Objasniću zašto, i krenućemo dalje.''

Fraza ''zato što sam tako rekla'' djeluje kao naređenje koje prekida svaku komunikaciju. Možda djeluje kao ''čvrst stav'', ali dijete ne uči da razumije – uči da se povinuje. Kratko objašnjenje nije o popuštanju, već o modeliranju smirenog i samouvjerenog vođstva.

Svinja

Dijaspora, svadbe i proslave podigle cijenu prasadi, evo koliko koštaju

Umjesto: ''Ako ne slušaš, oduzeću ti [X]!''

Recite: ''Kada budeš spreman da uradiš [određenu stvar], možemo da uradimo [željenu aktivnost].''

Prijetnje često izazivaju suprotno ponašanje – dijete postaje defanzivno. Ova fraza održava granice, ali vraća djetetu kontrolu: ono ili ona odlučuje kada je spremno da se angažuje. Ovo ne oduzima roditeljskom autoritetu, već smanjuje napetost i ponovo usmjerava fokus na saradnju.

камера гледаност

Fanovi ogorčeni drugom sezonom ove serije: Netfliks napravio ogroman propust

Umjesto: ''Ne plači, u redu je''

Recite: ''Vidim da si stvarno uznemiren/a. Hajde da razgovaramo o tome.''

Iako često dobronamjerna, poruka ''nema razloga za plakanje'' čini da dijete osjeća da su njegove emocije neželjene. Umjesto toga, priznavanje njihovih osjećanja i poziv na razgovor daje djetetu signal da je bezbjedno da izrazi šta ga muči.

Umjesto: ''Koliko puta moram da ti kažem?''

Recite: ''Već sam te nekoliko puta pitao/la. Pomozi mi da razumijem zašto je ovo teško.''

Ova frustrirajuća rečenica pretpostavlja da dete svjesno ignoriše. I veoma često, iza ''neposlušnosti'' stoji nedostatak razumijevanja, preopterećenje ili emocionalna potreba. Pomjeranjem fokusa na razumijevanje, umjesto na krivicu, otvaramo prostor za pravi dijalog.

andrija jo

Popularni jutjuber završio u bolnici

Umjesto: ''Znaš bolje od toga''

Recite: ''Nešto te sprečava da budeš najbolji što možeš upravo sada. Hajde da razgovaramo.''

Fraza ''znaš bolje'' djeluje kao optužba i ostavlja djetetu stid – ne motivaciju. Kada pokažemo da vjerujemo u dobre namjere djeteta, čak i kada griješi, šaljemo poruku da nismo tu da sudimo, već da ga pratimo kroz njegov razvoj, prenosi Avaz.

Šta je djeci zaista potrebno da bi nas slušala?

Slušanje nije rezultat kontrole, već odnosa. Djeca reaguju na ton, ritam i emocije, mnogo više nego na komandu. Kada se osjećaju viđenim, shvaćenim i vođenim sa poštovanjem, oni prirodno žele da sarađuju. I upravo zato fraze koje biramo znače mnogo više nego što se na prvi pogled čini – one nisu samo komunikacija, već alat za izgradnju povjerenja.

Ili, kako kaže psiholog Rim Rauda: ''Ne tražimo poslušnost, već povezanost. Kada u tome uspijemo, saradnja dolazi sama od sebe.''

Podijeli:

Large banner