Evo duge, evo dobrih vijesti

Duga, zapravo, ne postoji na određenom mjestu, već zavisi isključivo od položaja sa kojeg se posmatra. Kada su uslovi povoljni, odnosno kada poslije kiše ima tamnih oblaka, može da se vidi i sekundarna duga – još jedan šareni most na nebu. Duga se može pojaviti i kod vodopada ili fontane, ukoliko ima dovoljno vodenih kapljica, kao i kroz maglu.

Srbija

Meteorolog nema dobre vijesti: Stiže novi temperaturni pik, postoji i drugi problem

Na manjoj nadmorskoj visini vidi se samo dio duge, dok na većoj nadmorskoj visini ili iz aviona posmatrač može da sagleda cijeli dugin luk. Ovu pojavu ljudi su pokušavali da objasne još od pradavnih vremena.

Kako su je objasnili?

O dugi je pisao Aristotel (384–322. prije nove ere), kao i rimski filozof Seneka Mlađi. Mark (Markantun) de Dominis, hrvatski fizičar, filozof, isusovac, senjski biskup, splitski nadbiskup i primas cijele Dalmacije i Hrvatske, dao je prvo naučno objašnjenje duge u 16. vijeku.

Rene Dekart je 1637. godine objašnjavao dugu refleksijom i prelamanjem sunčeve svjetlosti. Ovu teoriju dopunio je i usavršio Isak Njutn, a dalje su je razvijali Džordž Bidel Eri 1837. godine i austrijski meteorolog Jozef Marija Pertner 1897. godine.

U narodnim vjerovanjima duga zauzima istaknuto mjesto. Pošto ima oblik mosta, ljudi su vjerovali da je materijalne ili magijske prirode. Otuda i izrazi „hodati po dugi“ za čovjeka koji sanjari ili „tamo iza duge“ za mjesto do kojeg se ne može stići.

Društvo

Nastavlja se "pakao": Danas do 39 stepeni

Različiti narodi smatrali su dugu vezom između zemlje i nebesa. Kod Grka i Rimljana duga je Irida (Iris), glasnica bogova koja ljudima donosi dobre vijesti.

U „Ilijadi“ Hera, boginja braka i dužnosti, pozvana je da pomiri zavađene strane. Međutim, ona poznaje sebe i zna da ima „gadnu“ narav, pa bi mogla da posvađa i one koji se nisu svađali. Zato odlazi kod Afrodite, boginje ljubavi i sile nad silama, a Afrodita joj daje „šareni trak“, traku u duginim bojama, kako bi mogla da pregovara.

Kod Germana duga predstavlja Bifrost, most između svijeta ljudi i svijeta bogova. U Kini je, prema predanju, dugin most stvorila jedna od boginja bacajući po nebu kamenčiće u pet različitih boja.

U „Epu o Gilgamešu“ boginja Ištar stavlja dugu na nebo kako bi uvijek podsjećala na one koji su izginuli u velikom potopu. U biblijskoj Knjizi postanja Bog postavlja dugu na nebo kao znak saveza sa ljudima.

Koja boja – koje biljke?

Poljoprivrednici vjeruju da je duga dobar znak i da nagovještava rodnu godinu. Po njenim bojama gataju šta će najbolje roditi. Ako je najizraženija crvena boja, godina će, prema vjerovanju, biti najbolja za crveno voće i povrće, žuta predstavlja žito, zelena kukuruz, a plava i ljubičasta grožđe.

Društvo

Super El Ninjo ubrzano jača: Evo kakvu zimu prognoziraju Evropi

Takođe se vjerovalo da bi osoba, kada bi mogla da prođe ispod duge, promijenila pol – muškarac bi postao žena, a žena muškarac. Postoje priče o tome kako su djevojčice stradale pokušavajući da prođu ispod duge kako bi postale sinovi, a jednu od njih zabilježio je književnik Veljko Petrović.

Prema drugom tumačenju, vjerovatno veoma starom, duga je nebeska zmija koja silazi na zemlju da pije vodu, a zatim se vraća u oblake. Vjerovalo se i da će onaj ko vidi dugu dobiti dobre vijesti.

Poljoprivrednici su dugu nazivali „Božjim pojasom“ i pričali da se na mjestu gdje duga „pije vodu“, odnosno tamo gdje izgleda kao da se završava u vodi, nalazi ćup zlata.

Taj ćup niko nikada nije pronašao, jer duga, kao i mnoge druge prirodne pojave, traje relativno kratko.

(Agroklub)