Kornjače su evoluirale da bi mogle da žive u oblastima otvorenog mora, gdje su predatori relativno rijetki. To ih sada stavlja u izuzetno opasan položaj jer u tim oblastima "buja" plastika koju ove životinje, misleći da je hrana, unose intenzivno.
Mlade morske kornjače gutaju velike količine plastike, pa zagađenje okeana mijenja staništa koja su nekad bila idealna za njihov razvoj u rizična područja, ukazuju istraživači.
Uticaj plastike na divlje životinje sve je veće područje istraživanja, a raste i broj dokumentovanih slučajeva da su morske životinje zadobile povrede ili uginule nakon što su unijele takav materijal ili se u njega uplele.
Jedno istraživanje došlo je od podataka da je između 4,8 i 12,7 miliona tona plastike ušlo u svjetske okeane samo 2010. godine, dok je nedavni pregled australijske nacionalne naučne agencije CSIRO otkrio da su jedinke čak 80 različitih vrsta, uključujući kornjače, uginule usljed gutanja plastike.
Istraživači koji proučavaju mlade morske kornjače, od mladunaca do veličine ispod 50 cm, kažu da je prisustvo plastike u svjetskim okeanima velika opasnost jer evolutivne promjene koja su nekad pomagale stvorenjima da napreduju sada ih ugrožavaju.
U časopisu Frontiers in Marine Science, gdje su objavljeni rezultati istraživanja, stručnjaci iz Velike Britanije i Australije navode da su ispitivali prisustvo plastike kod 121 morske kornjače pet vrsta - zelene morske kornjače (Chelonia mydas), glavate morske kornjače (Caretta caretta), maslinaste male kornjače (Lepidochelys olivacea), te kornjača Eretmochelys imbricata i Natator depressus.
Kornjače su bile stanovnici Indijskog okeana kod zapadne obale Australije i Tihog okeana kod istočne obale Australije i bile su ili nasukane ili nenamjerno uhvaćene.
Plastika se više jede u Tihom okeanu
Rezultati otkrivaju da su jedinke svih vrsta, osim kornjača Eretmochelys imbricata, kojih je pregledano samo sedam, imale komadiće plastike u gastrointestinalnom traktu. Prisustvo plastike uočljivije je među kornjačama iz Tihog okeana.
Od zelenih morskih kornjača iz tih voda, kod 83 odsto je zabilježeno prisustvo plastike u poređenju sa devet odsto kod onih iz Indijskog okeana.
Plastika je činila do 0,9 odsto ukupne tjelesne mase životinja kod kojih je pronađena.
Jedna zelena kornjača iz Tihog okeana u utrobi je imala 144 komada plastike koji su bili veći od jednog milimetra.
Tim stručnjaka upozorava da je većina tih plastičnih komada koji se se nalazili u probavnom traktu kornjača polietilen ili polipropilen. Ipak, nije bilo moguće utvrditi specifične izvore ovih široko rasprostranjenih polimera.
Bijeg od predatora u zagrljaj plastike
Doktorka Emili Dankan, iz Centra za ekologiju i očuvanje prirode u Kornvolu koja je koautor studije, naglasila je da su kornjače evoluirale da bi mogle da žive u oblastima otvorenog mora, gdje su predatori relativno rijetki.
"Međutim, naši rezultati ukazuju na to da ih ovo ponašanje koje čini dio evolutivnog procesa sada vodi u zamku jer se nalaze u visokozagađenim područjima poput Velikog pacifičkog tepiha od smeća", navela je dr Dankan u saopštenju.
Prema njenim riječima, još nije jasno kakve efekte gutanje plastike ima na mlada stvorenja, ali dr Dankan upozorava da bi to moglo biti pogubno za populaciju ovih životinja.
"Mlade morske kornjače uglavnom nemaju posebnu ishranu - jedu bilo šta, a naša studija sugeriše da to uključuje i plastiku", objasnila je Dankanova.
Šest od sedam vrsta morskih kornjača pred istrebljenjem
Mark Rajt, direktor u Svjetskom fondu za prirodu, koji nije bio dio naučnog tima koji je sproveo pomenuto istraživanje, istakao je da je šest od sedam vrsta morskih kornjača pred istrebljenjem, a plastika je još jedna od opasnosti s kojima se ove ugrožene životinje suočavaju.
"Relativno mali broj mladih morskih kornjača preživi svoju prvu godinu, pa je od izuzetne važnosti da učinimo sve da što manje budu izložene opasnostima kako bismo osigurali dugoročni opstanak ovih izuzetnih vrsta", rekao je Rajt.