U polarnim područjima obje Zemljine hemisfere ovo je pojava česta. Na sjeveru se zove Aurora Borealis (sjeverna zora), a na jugu Aurora Australis (južna zora). U umjerenim geografskim područjima polarna se svjetlost javlja vrlo rijetko.

Sjeverna polarna svjetlost jedan je od najpopularnijih prirodnih fenomena, uvrštena čak i među sedam svjetskih prirodnih čuda.

Ova spektakularna i zaigrana svjetlost toliko je nepredvidljiva i fascinantna, da jednom kada počne svoj nebeski ples, niko ne ostaje ravnodušan.

Aurora je svjetlosna pojava u Zemljinoj atmosferi koja nastaje kada električni nabijene čestice iz Sunčeve atmosfere uđu u Zemljino magnetsko polje i sudaraju se plinovima poput kiseonika i azota. Auroralni prikazi mogu se pojaviti u mnogim živim bojama, koje su rezultat sudaranja različitih čestica plinova u atmosferi, najčešće na visinama između 90 i 150 kilometara.

Polarna svjetlost se najčešće pojavljuje u zelenoj boji, koju stvaraju molekule kiseonika na visinama od oko 90-100 kilometara iznad zemlje. Povremeno se pojavljuje i u drugim bojama poput crvene, žute, zelene, plave i ljubičaste.

Crvena polarna svjetlost pojavljuje se vrlo rijetko, a nastaje pomoću čestica kiseonika na velikim visinama do čak 300 kilometara. Azot proizvodi plavu ili ljubičastu boju.

Sjeverna svjetlost nije vidljiva iz južne i istočne Еvrope, ali postoje rijetki slučajevi u kojima se ipak pojavljuje, obično u crvenoj boji, što može biti zastrašujuće za ljude koji nisu svjesni njenog porijekla.

Pratite nas i putem Vibera