Kako je svinja Frensis ušla u legendu kanadskog grada

U julu 1990. godine, svinja po imenu Frensis iznenadila je sve kada je preskočila visoku ogradu lokalne klaonice i pobjegla u nepoznato. Tokom pet mjeseci uspijevala je da izbjegne svaki pokušaj hvatanja, a svaka nova vijest o njenom pojavljivanju izazivala je talas uzbuđenja među mještanima. Ljudi su pratili tragove, školska djeca su pisala pisma o tome kako ih inspiriše njena hrabrost, a novine su redovno izvještavale o „heroju bjeguncu“.

Svijet

Peskov: NATO ratuje protiv Rusije

Nažalost, kada je napokon uhvaćena pomoću omamljujuće strelice, Frensis je ubrzo uginula zbog infekcije izazvane dejstvom sedativa. Ipak, to nije umanjilo snagu priče o njenoj pobuni - naprotiv, ona je tek tada počela da živi sopstvenim životom. Svinja koja je samo želela da preživi postala je simbol slobode i otpora.

Legenda koja i dalje živi

Danas u Red Deru stoji nova, raskošna bronzana skulptura Frensisa u skoku, postavljena u gradskom parku. Ona je zamijenila staru statuu iz 1998. godine, koja je prošla kroz restauraciju nakon pokušaja krađe. Pored nje, Frensis živi i u lokalnoj kulturi, krasi majice u gradskom muzeju, maskota je na paradama, ime piva, pa čak i lanca hrane.

Nevidljive sudbine miliona životinja

Dok je Frensisova priča dirnula srca širom svijeta, ona istovremeno baca svjetlo na surovu stvarnost industrije mesa. Svake godine milijarde svinja prolaze kroz klanice, neviđene i bezimene, posmatrane isključivo kao resurs, a ne kao živa bića. Njihov život najčešće traje samo nekoliko mjeseci pre nego što budu ubijene, i retko kada iko zastane da razmisli o njihovim osjećanjima ili želji za životom. Upravo zato je Frensisov beg toliko snažno odjeknuo, jer je podsjetio ljude da svaka životinja ima sopstvenu vrijednost i priču, čak i ako je društvo obično ne primjećuje.

Ekonomija

Posljednja riječ tehnologije: Izgrađena nova fabrika u Laktašima

Frensisov bijeg nije bio samo fizičko oslobađanje iz klanice, bio je i simbolično buđenje empatije kod mnogih koji su ga pratili. Djeca su pisala o hrabrosti jedne svinje i upornosti, a odrasli su počeli da kao osjećajno biće koje se bori za sopstveni život. Upravo te emocije često bude pitanja koja rijetko postavljamo: zašto pravimo razliku između životinja koje volimo i onih koje jedemo?

(Telegraf)