Pravoslavni vjernici danas slave Vaskrs, praznik koji Srpska pravoslavna crkva naziva praznikom nad praznicima.
Najveći vjerski praznik Vaskrs slave svi hrišćani, jer je tada Isus Hristos pobijedio smrt i vaskrsao među žive. Svojim vaskrsenjem Isus je ljudima, kako se vjeruje, otvorio put u vječni život.
Na dan Hristovog vaskrsenja sa svih zvonika pravoslavnih hramova dugo zvone sva zvona i najavljuju dolazak velikog praznika. Porodice sa djecom odlaze na vaskršnju službu da bi se nakon toga međusobno pozdravljali riječima "Hristos vaskrse" i "Vaistinu vaskrse".
Za Vaskrs su, takođe, vezani lijepi običaji u našem narodu.
Domaćica rano budi ukućane da se umiju vodom. Rano se odlazi u crkvu, na jutrenje i Vaskršnju liturgiju, sa sobom se nose jaja, jedan dio podijeli se po crkvi, a drugi poslije bogosluženja komšijama, prijateljima, rođacima, pred crkvom...
Domaćin, po povratku iz crkve, prvi uzima jedno farbano jaje, a za njim svi ukućani. Zatim slijedi jedna vrsta takmičenja čije je jaje jače. Prilikom tucanja izgovara se: "Hristos Vaskrse" i "Vaistinu Vaskrse". Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo.
Ima, međutim, u narodnoj tradiciji i vjerovanja prema kojima bi na ovaj veliki praznik obavezno trebalo izbjeći dvije stvari. Naime, vjeruje se da nikako na ovaj veliki praznik ne treba – kasno da se ustaje i kasno leže... Vjerovalo se, naime, da to donosi "zastoj u napretku".
