Skijanje niz padinu, sa hladnim zrakom na licu i snijegom koji škripi ispod skija: Malo je aktivnosti koje se prirodno osjećaju tako zdravima i osvježavajuće kao skijanje.
Odgovor je, bez sumnje, “da” – iako koliko je skijanje dobro za vas, djelomično zavisi od vašeg nivoa vještine, koliko se trudite i koje vrste terena odaberete na stazi.
„Alpinsko skijanje je mješavina izdržljivosti i treninga otpornosti“, kaže dr. Josef Niebauer, profesor sportske medicine i kardiologije i direktor Instituta za molekularnu sportsku i rehabilitacijsku medicinu na Paracelsus Medical University u Salzburgu, Austrija. „Ima pozitivne efekte na srce i cirkulaciju, kao i na perifernu muskulaturu—uglavnom noge.“
Što se tiče treniranja vašeg srca, Niebauerova istraživanja su pokazala da skijanje niz padinu otprilike odgovara treninzima bicikliranja ili veslanja. Naravno, skakanje kroz dubok snijeg podići će vaš puls više nego lagani slalom niz uređen ski put.
Ali on kaže da sve vrste alpinskog skijanja (i skijanje na cross-country stazi) donose kardio-metaboličke koristi, uključujući poboljšanje inzulinske rezistencije, kompozicije tijela i metabolizma glukoze, kao i smanjenje krvnog pritiska, lipida u krvi i srčanog ritma.
Skijanje takođe čini da krvni sudovi i zdravlje ćelija ponovno ožive. „Vidjeli smo pozitivne efekte na krutost arterija, što je znak pomlađivanja arterija“, kaže Niebauer.
Skijanje je takođe oblik intervalnog treninga, koji je u posljednje vrijeme postao jedan od najpopularnijih trendova u fitness svijetu. Nakon što se potrudite od 20 sekundi do 15 minuta tokom jednog spusta, slijedi lijepa pauza dok se vraćate na vrh brda.
Rastući broj dokaza sugerira da ovakav način treninga – raditi naporno nekoliko minuta, pa uzeti pauzu – može pružiti niz koristi, od produžavanja života do poboljšanja nivoa fitnessa.
Međutim, skijanje se stvarno izdvaja od drugih fitness aktivnosti kada je u pitanju aktiviranje i treniranje mišića donjeg dijela tijela.
„Mješavina visoko koordiniranih pokreta s različitim vrstama vježbi“ – rezanje, klizanje, brzi okretaji, skakanje – „i mješavina ekscentričnog, izometričnog i koncentrskog rada mišića može se smatrati prilično jedinstvenom u odnosu na druge vrste fizičkih aktivnosti“, kaže Thomas Stöggl, istraživač skijanja i vanredni profesor sportske nauke i kineziologije na Univerzitetu u Salzburgu.
Suptilni (i nesuptilni) pokreti koljena i kukova i napori koji se događaju tokom skijanja niz padinu izazivaju mnogo širi spektar mišića donjeg dijela tijela nego većina drugih vrsta vježbi.
Od velikih mišića u bedrima do manjih pomoćnih mišića oko koljena, skijanje je kompletan trening za donji dio tijela, pokazuje istraživanje iz 2013. godine u Journal of Sports Science and Medicine.
Skijanje – Zašto je ovo važno?
Istraživanja o planinskom hodanju i trčanju sugeriraju da aktiviranje i treniranje ovih pomoćnih mišića može poboljšati ravnotežu i stabilnost, te smanjiti rizik od povreda izazvanih prekomjernim korištenjem ili ponavljajućim pokretima. Iako je naučna literatura o skijanju niz padinu manje opsežna, studije pokazuju da ono također poboljšava ravnotežu i opseg pokreta.
Na kraju, ali ne i manje važno za ljubitelje vanjskih aktivnosti, spektakularna prirodna okruženja koja često prate skijanje ne treba zanemariti.
„Biti aktivan u prelijepom vanjskom okruženju ne može se nadmašiti“, kaže Niebauer. „Skijanje je više od sporta – donosi mnoge pozitivne efekte na dobrobit skijaša i kvalitetu života.“ Istraživanje o starijim odraslim osobama, također, pokazuje da skijanje poboljšava raspoloženje.
