Kako da razlikujete prehladu od alergije

Da li je to samo prolazna prehlada ili nešto više – pitanje je koje mnoge muči.

Kako možemo razlikovati simptome prehlade od simptoma alergijske kijavice?

Prehlada obično traje od 5 do 7 dana i karakteriše je:

zapušen nos,

vodenasta i kasnije zelenkasta sekrecija iz nosa,

blago povišena tjelesna temperatura,

malaksalost,

jeza,

drhtavica,

umor.

"Važno je napomenuti da prehlada prolazi sama od sebe, bilo da je liječimo ili ne, dok trajanje alergijske kijavice zavisi od prisustva alergena u vazduhu, na koji je pacijent preosjetljiv", ističu ljekari.

Dakle, može trajati mjesec, dva, šest mjeseci, pa čak i duže. Takođe, bitna razlika je da alergijska kijavica uvijek uključuje:

svrab nosa,

svrab mekog nepca,

svrab očiju i kijanje u salvama.

Dok kod prehlade svrab nije prisutan.

Da li postoji određeno doba godine kada su ljudi više skloni prehladama, a kada alergijama?

Prehlade se uglavnom javljaju u hladnijim mesecima, zbog čega se i nazivaju prehladama, i izazvane su virusima.

Alergijska kijavica, s druge strane, često je povezana s periodom cvetanja biljaka, dakle od ranog proljeća do kraja ljeta.

Koji su najčešći uzročnici alergijske kijavice i kako se oni razlikuju od uzročnika prehlade?

"Kao što sam već rekao, uzročnik prehlade je virus, dok su uzročnici alergija alergeni. Najčešći alergeni su poleni drveća, trava i korova. Poleni drveća su najprisutniji od kraja zime do početka proljeća, poleni trava od sredine maja do sredine jula, a poleni korova od sredine jula do kraja oktobra", navodi dr Bojan Marković sa sajta "Stetoskop".

Da li je moguće imati i prehladu i alergijsku kijavicu u isto vrijeme i kako to utiče na liječenje?

"Moguće je imati i jedno i drugo istovremeno, ali to nema praktičnog značaja jer, kao što sam već spomenuo, prehlada prolazi sama od sebe. Dovoljno je lečiti alergijsku kijavicu", objašnjava dr Marković.

Koje su efikasne mere prevencije za smanjenje simptoma alergijske kijavice?

Preporučuje se konzumiranje hrane bogate kalcijumom, poput mleka i mlečnih proizvoda, tamnozelenog povrća kao što su:

spanać,

kelj,

brokoli,

soja,

sok od pomorandže,

orašasti plodovi poput badema, lješnika, oraha,

sardina i slično.

Kalcijum je stabilizator mastocita i smanjuje oslobađanje histamina, koji je glavni krivac za simptome alergijske kijavice.

Takođe, preporučuje se večernje, svakodnevno pranje kose radi smanjenja izloženosti alergenima, češća promena odjeće i posteljine, spavanje sa zatvorenim prozorima zbog visoke koncentracije alergena u jutarnjim časovima, provođenje vremena van područja bogatih alergenima, kao i sistematsko uklanjanje korova na nivou države, prenosi Mondo.