Jedno je sigurno – zdravlje ćemo postići ako jedemo cjelovite namirnice koje su minimalno obrađene. Drugim riječima, kada pogledate deklaraciju proizvoda u prodavnici, spisak sastojaka bi trebalo da bude što kraći.
Nažalost, malo je takvih proizvoda, pa bi bilo mudro birati manje od dva zla, kako pokazuje i nedavna studija objavljena u časopisu "Lancet". U toj studiji, naučnici su analizirali podatke prikupljene od gotovo 207.000 medicinskih sestara i drugih zdravstvenih radnika.
Učesnici su odgovarali na pitanja o zdravlju i ishrani na svake dvije do četiri godine, a hrana je kroz upitnik bila podijeljena u četiri grupe: neprerađena i minimalno prerađena, prerađeni kulinarski sastojci, prerađena hrana i ultraprerađena hrana. Posljednja grupa, često bogata šećerom, mastima, kalorijama i soli, a siromašna vlaknima, podijeljena je u 10 podgrupa na osnovu nutritivnog sastava.
Poznato je da konzumiranje ultraprerađene hrane povećava rizik od srčanih bolesti i kardiovaskularnih problema, ali u ovom istraživanju su se dva jela pokazala posebno opasnima.
U pitanju su zaslađeni napici i prerađeno meso (suvo meso, kobasice i slično), koji su bogati kalorijama i sadrže visok procenat dodatih šećera, masti i natrija – ukratko, sve što značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Na osnovu istraživanja, naučnici su zaključili da različite grupe ultraprerađene hrane nose različite nivoe rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Takođe su potvrdili poznatu tvrdnju da će smanjenje unosa natrijuma, zasićenih masti, dodatih šećera i aditiva poboljšati hranjivu vrijednost proizvoda, što će pozitivno uticati na cjelokupno zdravlje.
Dobre zamjene
Da biste brinuli o svom zdravlju, predlažemo sljedeće zamjene:
Doručak – Zamijenite prerađene žitarice jogurtom i ovsenom kašom.
Ručak – Sendviče sa šunkom zamijenite tjesteninom sa domaćim pestom.
Desert – Kupovne pločice zamijenite domaćim pločicama.
Večera – Zamijenite picu iz supermarketa domaćom, zdravijom verzijom.
