Da li insulinska rezistencija poprima oblike epidemije, i koliko savremeni način života utiče na većinu endokrinoloških stana?
Insulinska rezistencija je metaboličko stanje koje karakteriše povišen nivo insulina u krvi i otpornost (rezistencija) ćelija na insulinski signal.
S obzirom na to da ovaj zdravstveni problem polako prerasta u epidemiju kod žena, gost emisije Jutro na Prva TV, prof. dr Đuro Macut, endokrinolog i profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, govorio je upravo o ovom metaboličkom problemu.
Kako je sam dr Đuro Macut naveo, insulinska rezistencija je moderna bolest novog doba.
"Mi imamo te neke cikluse bolesti koje se javljaju, koje su dosta popularne. Pre recimo desetak godina, umjesto insuliske rezistencije, bio je hašimoto. Tada je mnogo ljudi dolazilo kod nas jer su imali hašimoto. I danas nam se javljaju sa tim problemom, ali je sada insulinska rezistencija preuzela štafetu".
Doktor Đuro Macut ističe da dolaze pacijenti koji su česti i pogrešno dijagnostikovani.
"Oni tako dobijaju i različite terapije koje su možda i vezane za djelovanje u tom pravcu, ali većinom su to suplementacije koje u većini slučajeva nisu neophodne. Dešava se da isti pacijent dobija nekoliko vrsta lijekova ili tih pomoćnih sredstava iz iste kategorije liječenja, što je naravno potpuno nepotrebno", naglašava on.
Da li je genetika presudna kada je u pitanju insulinska rezistencija?
"Postoji neka genetska predispozicija. Promjene u našem genomu, u strukturi naših ćelija zapravo su osjetljivije na nekakve eometaboličke udare, gdje neko ko dobija na težini lakše će razviti dijabetes kasnije u životu. Znači, vraćamo se korak unazad, idemo ka regulaciji onoga što dovodi do problema i to je jedna velika potreba, jedno veliko neshvatanje i svakako brzina života nas vodi u te neke bolesti - opšteepidemijske bolesti", naglašava dr Macut.
U pitanju je grupa opštih nezaraznih bolesti gdje spadaju endokrinološka stanja, kardiovaskularne bolesti i tako dalje.
"Upravo ulazimo u masovna stanja u populaciji. Zato je uloga ljekara da se bavi liječenjem, ali i preventivnim radom. Treba forsirati fizičku kulturu, a moramo voditi računa i na ishranu. Ne možete da preskačete obrok", kaže dr Macut.
Da li promjena načina ishrane može da poboljšđa situaciju, kada je insulinska rezistencija u pitanju?
Doktor Đuro Macuti ističe da je promjena ishrane, pa i navika i te kako bitna.
"To ste potpuno u pravu. To može da poboljša situaciju, a koliko su ljudi spremni, to je pitanje. Kada su ljudi spremni da se suoče sa problemom, onda su veoma spremni, ili u nekoj specijalnoj situaciji, kao na primjer kada su žene trudne, i imaju gestacijski dijabetes. Tada sve mijenjaju", jasan je dr Macut.
Profesor dr Đuro Macut naglašava da je najbitnije raditi na prevenciji, ali i da je i te kako bitno djecu učiti kulturi ishrane, jer i zdrava ishrana igra bitnu ulogu o očuvanju zdravlje.
On je takođe rekao da je jako važno da su ljekari dobro obrazovani kako bi mogli da prepoznaju simptome i znake koji se tiču endokrinoloških oboljenja.
