Nepažljivo postupanje sa virusom Mpok, poznat i kao majmunske boginje, moglo bi da ga pretvori u ozbiljnu globalnu zdravstvenu prijetnju, upozoravaju britanski istraživači u časopisu "Nature Medicine". Iako je teško tačno predvidjeti razvoj situacije, sve je više pokazatelja koji ukazuju na visok rizik od epidemija, pa čak i pandemije.
Virus pokazuje sposobnost prenosa sa čovjeka na čovjeka, bilježi se više nezavisnih izbijanja iz različitih virusnih grupa, a posebno zabrinjava visoka stopa prelaska sa životinja na ljude.
Prenos bliskim kontaktom
Trenutno cirkulišuće varijante Mpoka prenose se bliskim fizičkim kontaktom, naročito tokom seksualnih odnosa. Iako je infekcija još uvijek koncentrisana u nekim afričkim zemljama, broj zaraženih raste i u drugim dijelovima svijeta. U Berlinu je, recimo, do marta ove godine zabilježeno četiri puta više slučajeva nego u prethodne dvije godine zajedno - ukupno 43.
"Za razliku od prošlih decenija, sada su intimni kontakti ključan put širenja. Ova promjena dovodi do dužih lanaca prenosa i trajnijih izbijanja", objašnjava Karlos Maluker de Motes sa Univerziteta u Sariju.
Simptomi uključuju osip, groznicu i bolove u mišićima, a kod djece i imunokompromitovanih osoba mogu se javiti teže forme bolesti.
Prema Malukeru de Motesu, Mpok bi trebalo da postane prioritet u globalnoj zdravstvenoj politici.
"Trenutno su dijagnostički alati ograničeni, a antivirusni tretmani gotovo da ne postoje. Hitno su potrebni bolji nadzor i lokalni kapaciteti za proizvodnju neophodnih sredstava - u suprotnom rizikujemo nove epidemije", poruka je stručnjaka.
Virus, ističu istraživači, pokazuje genetske mutacije koje nastaju pod uticajem enzima u ljudskom tijelu. Te mutacije mijenjaju svojstva virusa i potencijalno mu omogućavaju bolju prilagođenost ljudima. Što duže virus kruži među ljudima, to je veća šansa da postane efikasniji u prenosu, kako upozorava Dejvid Uleta iz laboratorije CBR u Solsberiju.
Srodnost sa velikim boginjama
Mpok potiče iz zapadne i centralne Afrike i pripada porodici virusa kojoj je pripadao i uzročnik velikih boginja - jedne od najsmrtonosnijih bolesti u istoriji čovječanstva. Zahvaljujući globalnim kampanjama vakcinacije, svijet je od 1980. oslobođen velikih boginja. Međutim, kako vakcine više nisu bile potrebne, imunitet protiv virusa Mpok (ranije poznatog kao majmunske boginje) oslabio je širom svijeta.
Tokom posljednjih decenija bilježi se sve veći broj prenosa sa životinja - glodara, majmuna - na ljude, ali i dalje širenje među ljudima. Prvi slučaj van Afrike otkriven je 2003. godine, a globalno izbijanje desilo se 2022. godine, sa žarištima u Еvropi i Sjevernoj Americi.
Danas postoje četiri glavne grupe virusa: 1a, 1b, 2a i 2b. Posebno zabrinjava prisustvo klada 1a i 1b u regionu Kinšase, što ukazuje na direktnu konkurenciju varijanti - motor evolucije i prilagođavanja virusa.
Istraživači upozoravaju da bi upravo virusi iz grupe 1 mogli izazvati novu, rašireniju epidemiju. Sa više klada koje se paralelno prenose među ljudima i velikim brojem zoonotskih slučajeva (posebno kod klade 1a), virusi se međusobno takmiče za dominaciju. Ta evolutivna konkurencija dodatno ubrzava njihovu prilagodbu ljudima.
Djeca u fokusu rizika
Ključno pitanje za dalji tok epidemije jeste - hoće li virus pronaći način prenosa koji ne zahtijeva blizak kontakt, te da li će se proširiti na druge populacione grupe. Najveća zabrinutost trenutno se odnosi na djecu.
"Stalni porast zoonotskih infekcija klade 1a u Demokratskoj Republici Kongo najviše pogađa djecu. Ipak, za sada nema dokaza o održivom prenosu među djecom", zaključuju stručnjaci, prenosi "Oe24.at".