Toplotni udar i sunčanica nisu isto: Evo kako da ih razlikujete

Sunčanica nastaje prekomjernim direktnim izlaganjem, prije svega glave i vrata, sunčevim zracima. Počinje jakom glavoboljom i porastom tjelesne temperature.

Često se mogu javiti, umor i malaksalost, pospanost i vrtoglavica, zujanje u ušima ili kratkotrajni gubitak sluha, a kod starijih osoba često može doći i do gubitka svijesti, navodi se na sajtu Gradskog zavoda za javno zdravlje (GZJZ) Beograd.

Kako bi spriječili nastanak sunčanice, najvažnije je izbjegavati duži boravak na suncu i glavu prekriti adekvatnim šeširom, kačketom ili kapom svijetlih boja. Po mogućstvu glavu i vrat treba povremeno rashlađivati kvašenjem.

Ukoliko se desi da neka osoba dobije sunčanicu, najprije bi je trebalo skloniti sa sunca u prostoriju koja je provjetrena, ali rashlađena i zamračena. Potom bi osoba trebalo da se istušira i da unosi tečnost, manju količinu što češće. Nikako ne bi trebalo da se izlaže suncu narednih dana.

Ako se tegobe nastave ili se pogoršaju, potrebno je javiti se ljekaru.

Sa druge strane, toplotni udar nastaje ne samo zbog prekomjernog izlaganja direktnim sunčevim zracima nego i usljed vlažnog i pregrijanog vazduha, pogotovo kod radnika u pekari, kuhinji, kraj visokih peći, ali i u pregrijanom automobilu, javnom prevozu, pa čak i u stanu.

Toplotni udar je stanje u kome se tijelo pregrije u relativno kratkom vremenskom roku. Nastaje naglo, usljed prekomjernog porasta tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama, navode iz GZJZ.

Simptomi toplotnog udara su tjelesna temperatura viša od 40 stepeni, opšta slabost, topla i suva koža bez znojenja, ubrzan puls i disanje, pad krvnog pritiska, vrtoglavica, glavobolja, mučnina, povraćanje, a ponekad i gubitak svijesti, što može biti i prvi znak.

Toplotni udar je ozbiljno stanje koje zahtijeva neodložnu medicinsku pomoć zato ako posumnjate na toplotni udar odmah pozovite hitnu pomoć ili se javite najbližoj zdravstvenoj ustanovi.

Ukoliko zdravstvene službe nisu dostupne ili je potrebno više vremena do ukazivanja stručne pomoći, neophodno je da učinite sljedeće:

Osobu odmah sklonite sa sunca ili iz pregrijane prostorije i skinite joj svu suvišnu odjeću

Umijte je ili istuširajte ne previše hladnom vodom. Ukoliko voda nije dostupna, izložite je strujanju vazduha (npr. rashlađivanje ventilatorom)

Dajte joj tečnost, ukoliko stanje to dozvoljava.

Najbolje je narednih nedjelja izbjegavati kretanje tokom visokih temperatura, sve do odobrenja ljekara.

Tokom vrelih dana moguća je i toplotna iscrpljenost koja nastaje usljed pretjerane fizičke aktivnosti u uslovima povišene spoljne temperatura i vlažnosti vazduha. Ispoljava se  pojačanim znojenjem, grčevima u mišićima, glavoboljom, povraćanjem, poremećajem oštrine vida, padom krvnog pritiska i malaksalošću, kao i gubitkom svijesti.  

U slučaju da osoba ima simptome toplotne iscrpljenosti trebalo bi je skloniti u hlad, u rashlađenu prostoriju, dati vodu ili blagi čaj, uz stavljanje hladnih obloga na glavu.