Mnogi od nas osjećaju pad energije nakon obroka, ali u nekim slučajevima to bi mogao biti pravi razlog za zabrinutost.
U medicini je to poznato kao postprandijalna somnolencija ili postprandijalni umor. To može dovesti do pospanosti, niskog nivoa energije, poteškoća sa koncentracijom i nedostatka fokusa.
Iako to obično nije razlog za brigu, nutricionistkinja Fiona Hanter je objasnila da je ova pojava prilično česta, ali i da bi trebalo da odete kod ljekara opšte prakse ukoliko vas sprečava u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
- Tačan uzrok nije u potpunosti shvaćen, ali postoji nekoliko teorija. Jedna je da je to prirodni odgovor vašeg tijela na probavu. Nakon jela, tijelo preusmjerava protok krvi u sistem organa za varenje. Ovo privremeno odlivanje krvi od mozga može da učini da se osjećate umorno i tromo - navela je.
Drugo objašnjenje je da smo programirani da se osjećamo pospano nakon jela.
- U praistoriji, čim su naši preci pojeli hranu, bilo je vrijeme za spavanje, tako da bi to mogao biti povratak na ovo - dodala je nutricionistkinja.
Upozorila je da, iako je osjećaj blagog umora nakon jela normalan, preterani umor može biti znak prikrivenog zdravstvenog stanja.
- Dijabetes ili predijabetes može uzrokovati oscilacije šećera u krvi nakon obroka, što može uzrokovati umor.
- Intolerancije na hranu ili alergije mogu uzrokovati umor i druge simptome nakon konzumacije određene hrane. Vođenje dnevnika ishrane pomoći će vam da prepoznate problematičnu hranu.
- Anemija – Nedostatak gvožđa ili vitamina B12 može doprinijeti trajnom umoru.
- Hormonalni problemi, poput slabog rada štitne žlijezde, mogu uticati na nivo energije i metabolizam.
.webp)
Ako se stalno osjećate iscrpljeno nakon obroka, razgovarajte sa ljekarom opše prakse ili dijetetičarom. Oni vam mogu pomoći u prepoznavanju potencijalnih zdravstvenih problema i mogu vam dati savete za optimizaciju vaše ishrane za održivu energiju.
Prema riječima nutricionistkinje Hanter, određena vrsta hrane može vjerovatnije doprinijeti pospanosti. To uključuje obroke sa velikim udjelom šećera ili rafinisanih ugljenih hidrata poput bijelog hljeba, pirinča i tjestenine, kao i keksa i kolača, a i proteine koji sadrže triptofan poput ćuretine, piletine, jaja, sira, ribe, orašastih plodova i sjemenki.
