"Rekao bih da je možda posebno zanimljiva činjenica njegove povezanosti sa militantnim grupama u samoj Njemačkoj koje su u sjeni ili u smislu velikog njegovatelja lika i djela određenih nacističkih vojnika, lidera i tako dalje. Tako da je on kao takav prepoznat u samom njemačkom društvu i njemačkoj javnosti. U pravnom smislu nama to ne igra neku ulogu. Mi njega ovdje imamo pa imamo. Kakvom političkom ili nekom drugom kombinatorikom je baš on lice koje je izabrano i poslano ovdje jer mi baš i nemamo neku pretjeranu istoriju ljubavi i saradnje sa Njemačkom", kaže Dakić i dodaje:

Zašto je važno šta mi mislimo? Kao što je vaš podkast nosi naziv „Granica postoji“, u tom smislu granica je ucrtana u Dejtonskom mirovnom sporazumu i tiče se našeg kapaciteta kao ugovorne strane. U tom međunarodnom sporazumu jako je važno da znamo da je Dejtonski sporazum mirovni sporazum i oni su specifična kategorija međunarodnih ugovora jer je predmet koji oni regulišu dosta osjetljiv. Oni se donose da bi se smirili ratni sukobi i predstavljaju balans interesa zavađenih. Balans je jako dobro preciziran u tekstu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mi koristeći se svojim kapacitetom ugovorne strane najmanje što možemo jeste da se izjasnimo o liku koji treba da obnaša funkciju Visokog predstavnika u BiH.

Ne mogu da dopustim, ne mogu da shvatim da neko može da nastupa u tom kapacitetu bez makar elementarne obzirnosti da je došao među civilizovan narod, civilizovan svijet, ima svoju tradiciju, svoju kulturu i ima jednostavno svijest o pravu i sistemu pravnom na našim prostorima. A sa druge strane imamo diplomatu koji se tako ponaša, smatram da je to nedopustivo jer jednostavno ne želim to svom narodu. To nije u redu. Osim što nije pravno", rekao je Dakić u podkastu "Granica postoji".

On je iznio teze zbog kojih smatra da Šmit nema zakonodavna ovlašćenja

"Ja sam iznio neke osnovne teze zbog kojih smatram da Kristijan Šmit nema zakonodavna ovlašćenja i da ih on koristi suprotno Vašim, Vašim, naših gledaoca, našim sudskim pravima. U BiH važi evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava koja nama garantuje pravo da biramo ali šta nama znači da mi izaberemo naše parlamentarce ako nama jedan čovjek koji je neizabran, donosi zakone.

Suština sa prethodno imenovanim visokim predstavnicima koji su imenovani Rezolucijom Savjeta bezbjednosti je u tome da su oni imunizovani od sudskog procesa i akti koji oni donesu nema suda da im sudi. Imali smo međunarodnu praksu u tom smislu. Recimo „Berić i drugi protiv BiH“ gdje je sam Еvropski sud za ljudska prava rekao da postoji Rezolucija Savjeta bezbjednosti, to mi čitamo kao transfer moći sa Savjeta bezbjednosti na Visokog predstavnika, ne postoji naša nadležnost jer samim tim Savjetu bezbjednosti ne može niko da sudi. Međutim, ta linija, taj link, u ovom konkretnom slučaju u ovoj pravnoj situaciji koju mi imamo ovdje ne postoji", rekao je Dakić.

Dakić ističe da je Šmit izuzetno svjestan svoje pravne situacije.

"Ja bih rekao da je i sam gospodin Šmit izuzetno svjestan svoje pravne situacije. Nju možemo da vidimo iz njegovog ponašanja odnosno iz njegovih izjava gdje govori da neće donositi individualne odluke o smjenjivanju izabranih predstavnika. Ja verujem da to nije zbog ljubavi prema izabranim predstavnicima ili zbog njegovog uvažavanja izborne volje građana jer nju je već kršio.

U nešto boljoj situaciji su lica koja trpe posljedice njegovog djelovanja, a to su gospodin Dodik i gospodin Lukić protiv kojih se na osnovu zakona koje je on donio vodi postupak. U tom smislu je njihov procesni kapacitet je daleko veći da osporavaju legislativnu aktivnost samog Kristijana Šmita i koliko sam čuo iz najave odbrane gospodina Dodika, konkretno kolega Nobilo je o tome govorio, da će odbrana ići u tom pravcu. Ja sam dosta optimističan u tom segmentu da će uspjeti da se napravi dobar rezultat ali da ne čekamo mi to odnosno da imamo i neke druge argumente na našoj strani.

Bez obzira na ishod pred našim sudom takvog nekog postupka, sad drugi su praktični i politički efekti, jednostavno takva presuda koja bi bila osuđujuća za bilo kog od ovih optuženih ne može da izdrži test pred nekom višom sudskom instancom. Drugo je to koliko će se vremena izgubiti da se dođe do pozitivnog rješenja i kakve bi to efekte imalo konkretno na karijere ljudi ali i na sistem u Republici Srpskoj ali i na odnose u BiH.

Ja nikako ne bih prihvatio da kažem kao doktor pravni nauka da bilo koji visoki predstavnik legitimno vrši legislativno ovlašćenja, ne. Nemate čak ni u tekstu Bonskih ovlašćenja. To ne postoji. To je izvedeno. Čak i da je imenovan legitimno od strane Savjeta bezbjednosti ta vrsta aktivnosti i dalje je nelegitimna samo na našu nesreću je imunizovana. Nema pravnog lijeka protiv nje, ali to ne znači da je legitimna. Naprotiv", rekao je Dakić.

Pratite nas i putem Vibera