Pravnik Ognjen Tadić rekao je za RTRS da je cilj političkog procesa protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Miloša Lukića pred Sudom BiH eliminacija predsjednika Srpske iz političkog života.
Tadić je rekao da je drugi cilj ovog procesa opomena svakom ko bi u budućnosti bio na mjestu predsjednika Republike Srpske da ne može da vrši svoje ustavne obaveze.
- Treći cilj je nastojanje da se redefiniše uloga BiH u budućnosti, koja više ne bi bila ni dejtonska. Dakle, ne samo da ne bi bila evropska, već ni dejtonska - istakao je on.
Tadić je rekao da ovo suđenje nema ništa sa suđenjima kakve pravna praksa poznaje.
- Posljednji put ovako nešto viđeno je prije donošenja Dušanovog zakonika - naglasio je on.
Tadić je ponovio da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, jer nije imenovan u Savjetu bezbjednosti.
- Kristijan Šmit ovdje nije došao kao visoki predstavnik, jer nema potvrdu SB UN. Da bi Šmit mogao da ode sa tog mjesta, prvo bi morao da bude visoki predstavnik, a to nije - istakao je on.
Tadić je rekao da sve što se radi u BiH otkad je Šmit ovdje, nije Dejtonski sporazum, već druga varijanta na koju niko nije pristao i koju niko nije potpisao.
- Unutra kruga oko Šmita postali su svjesni toga da je način na koji su izvršene izmjene Krivičnog zakona postale vrlo štetne po ulogu međunarodne zajednice. Kada su stavili novo krivično djelo u Krivični zakon, oni su samu tu funkciju visokog predstavnika izložili provjerama i ocjenama domaćih sudova, ali i međunarodnih. Da imaju razuma povukli bi optužnicu protiv Dodika i Lukića - naglasio je Tadić.
On je istakao da u tom krugu postoji velika nervoza, posebno kod odlazećeg američkog ambasadora Majkla Marfija koji smatra da ostavlja nezavršen posao u BiH ako ne bude donesena presuda Dodiku i Lukiću prije njegovog odlaska sa funkcije ambasadora.
Kada je riječ o tzv. zakonu o državnoj imovini za koji je Šmit juče rekao da neće biti nametnut, već da bi trebalo da bude usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH, Tadić je rekao da imovina pripada entitetima i da samo oni mogu donositi imovinske zakone.
- Prema Dejtonskom sporazumu i njegovom Aneksu 4, odnosno Ustavu, BiH ne može donositi imovinske zakone, jer ta nadležnost pripada isključivo Republici Srpskoj i FBiH - rekao je Tadić.
On je rekao i da bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i hrvatski član Željko Komšić vjerovatno neće odustati od prijedloga zakona o državnoj imovini, ali da to nije usaglašen prijedlog Predsjedništva, već samo dva člana.
.webp)
