Evropski sud presudio: Kovačević nije žrtva

Evropski sud prozreo je suštinu apelacije Kovačevića: cilj nije bio zaštititi ugroženog građanina Federacije koji nije mogao da bira srpskog člana Predsjedništva ili delegate u Domu naroda BiH. Cilj je bio prepakovati Ustav BiH na podešavanja unitaristričke platforme stranaka čiji se političari maskiraju u građanska odijela već trideset godina ne birajući prilike za bitke da Bosna bude zemlja „jedan čovjek, jedan glas“ – u prevodu, bošnjačka, bosanska ili muslimanska država, kako kome odgovara u datom momentu. I, za jednu sudsku odluku, to se nije moglo jasnije napisati.

"Ukoliko se podnosilac žali na nemogućnost učešća u izbornom procesu u drugom entitetu i poziva na to da izborni sistem treba da funkcioniše na osnovu jedne izborne jedinice, on u suštini osporava osnove izbornog i ustavnog sistema koji je na snazi u Bosni i Hercegovini kao federalnoj državi, sastavljenoj od dva entiteta, umjesto da pokreće pitanje stvarne razlike u odnosu prema dvije različite grupe birača u ostvarivanju prava zagarantovanog Konvencijom ili domaćim zakonom", stoji u presudi Evropskog suda za ljudska prava.

Debakl Slavena Kovačevića, savjetnika Željka Komšića, državljanina BiH, ali i državljanina Hrvatske koji je to pokušao da prećuti u jednom od najbizarnijih i najneprijatnijih procesa pred Sudom u Strazburu prvi je u BiH komentarisao Hrvat Davor Bunoza, koji se u slučaju Kovačević borio da BiH ostane država tri konstitutivna naroda – u ulozi prvog čovjeka bh. pravosuđa, ali i kao pripadnik naroda koji sigurno nije izabrao sadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U izjavi za ATV se zahvalio zastupnici BiH pred Sudom u Strazburu Moniki Mijić na profesionalnosti i doprinosu i naglasio zašto BiH i njeni narodi imaju zbog čega da slave današnji dan.

"Mi možemo reći da sada Evropski sud je dao do znanja da ovakvo ustavno ustrojstvo BiH, dakle dva entiteta i tri konstitutivna naroda nije protivno evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. I u ranijim presudama Evropskog suda, sud je ukazivao da moramo samo osigurati svima pravo na kandidaturu, a ne da ukidamo entitete ili da ukidamo temeljno načelo BiH, načelo konstitutivnosti naroda. Oni su očigledno pokušali da na neki čudan način dođu do presude koja bi imala za posljedicu jednu izbornu jedinicu i da faktički ne postoje domovi naroda i sa ogromnom većinom ta njihova platforma zapravo je doživjela jedan fijasko na Evropskom sudu i ja se doista nadam da će ova odluka pomoći njima da revidiraju svoje stavove i da shvate da je to pogrešno", kaže ministar pravde BiH Davor Bunoza.

Kontaktirali smo i Slavena Kovačevića kako bismo čuli nešto više od onoga što su, budući da su odnos prema Sudu i strankama konstatovali i u tekstu presude, vjerovatno u šoku slušale evropske sudije tokom ovog procesa. Rekao nam je da neće davati izjave dok njegov pravni tim dobro ne izuči presudu. Ni Željko Komšić danas nije mogao da nam odgovori na pitanja jer je na putu, ali on je frustracije po ovom pitanju prije pet dana već prosuo na slušalice svjetskim liderima u sali Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Prije tri dana vrlo slično i sličnim riječima učinila je i profesorica s Univerziteta u Glazgovu, gostujući na seansi lijeve hemisfere sarajevskog mozga - „Kruga 99“. I ona je isprozivala i BiH, i Hrvatsku i visokog predstavnika u procesu „Kovačević protiv BiH“.

"Njegov argument, argument visokog predstavnika, je da bi promjena ustava u ovom trenutku dovela do povećanja političkih nemira u krhkom sigurnosnom trenutku u Bosni. Ali to je ironično, jer su nemiri eksponencijalno porasli otkako je ovaj visoki predstavnik došao. Dakle, žalba bosanske vlade je efektivno imala podršku dvije 'treće strane' koje su navodno bile nepristrasne", kaže Karol Hodž, profesor politikologije na Univerzitetu u Glazgovu.

Jedini sudija koji je glasao protiv odluke Suda kojom se odbacuje apelacija Slavena Kovačevića je sudija - iz Sarajeva. Faris Vehabović je istakao svoje, kako je napisao, skromno mišljenje da je presuda velika greška koja bi mogla da zasjeni nesumnjivi ugled Suda i velika dostignuća iz prošlosti, te da ona pokazuje previše formalistički pristup koji ne služi nikakvoj svrsi u zaštiti ljudskih prava u Evropi. I tako dalje. Vehabović je davno, čak i prije nego što je apelacija Kovačevića doputovala do istoka Francuske, bio mnogo jasniji u svojim vizijama o tome kako treba da izgleda BiH, odnosno – u kojem smijeru treba da se primjenjuju slične presude strazburskog suda.

"Prije svega ne bi trebale postojati etničke odrednice, to je vrlo jasno rečeno u presudi Evropskog suda...Znači nema Srbin, Hrvat, Bošnjak...Nema Srbin, Hrvat Bošnjak...Već građanin...", rekao je za Fejs televiziju Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava 30. oktobra 2021. godine.

Pokušao je Vehabović tada da bude oprezan, pa da kaže kako ne treba da se ukidaju konstitutivni narodi, nego samo da se ukinu njihova posebna prava u izbornom procesu – na aktivnoj, i na pasivnoj strani. Ukoliko je još i za koga u BiH potreban prevod takve izjave, evo ga: konstitutivni narodi bi imali pravo da se konstituišu po kućama, dok bi Bošnjaci u BiH lagano mogli da biraju sva tri člana Predsjedništva – ako bi ih tada uopšte bilo troje, potom i sve delegate u Domu naroda, predsjednika Republike Srpske i tako dalje, možda čak da popune i cijelu Komisiju za provođenje referenduma o Sudu BiH i Kristijanu Šmitu. Ako bi u takvom scenariju u BiH uopšte bilo potrebe za ovim posljednjim.u tome možda i leži glavni razlog što se u slučaju Kovačević protiv BiH sa svojim pravnim timom borio za opstanak BiH kao države dva entiteta i tri konstitutivna naroda.