Borjana Krišto nije imala saglasnost da u Dubrovniku potpiše Deklaraciju Samita "Ukrajina i Jugoistočna Еvropa''. Savjet ministara to nije razmatrao a još manje joj dao podršku, poručuje Staša Košarac.
Saglasnost nije dobila ni od Predsjedništva BiH koje je jedino nadležno za spoljnu politiku pa je u Dubrovniku Krišto mogla da govori u lično ime jer u ime Republike Srpske niti BIH, bez saglasnosti, ne može da se izjašnjava.
"Bićemo primorani da podnesemo određene prijave protiv Borjane Krišto, jer je nedopustivo, licemjerno i nekorektno da izlazi sa jednostranim pristupom o stvarima o kojima konsenzus u BiH ne postoji. Krišto je možda mogla u lično ime istupati u Dubrovniku u vezi sa ukrajinskim sukobom, ali nedopustivo je da u ime BiH govori o 'ruskoj agresiji'. To nije stav Republike Srpske niti njenih predstavnika na zajedničkom nivou. Samim tim, to nije zvaničan stav BiH. Borjana Krišto ne govori, niti može govoriti u ime nas iz Republike Srpske“, kaže zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.
Jednostrano iznošenje stavova po ovom pitanju nije prvi put, upozoravaju analitičari. U konkretnom slučaju, Borjana Krišto je mogla stati iza Deklaracije jedino da je imala saglasnost Predsjedništva. S obzirom na to da nije, jednostrani potezi poput ovog samo dodatno usložnjavaju odnose u Bih.
"Ako uzmemo u obzir da je Predsjedništvo to koje vodi spoljnu politiku u suštini bi trebalo na tom nivou da se usaglašavaju politike u vezi s tim, to je do sada izostalo, nije se desilo jer mi imamo jasne stavove tako da i ovo što smo vidjeli u Dubrovniku je u skladu sa svim onim što smo imali u prethodne dvije godine a to je jednostrano iznošenje stavova“, kaže Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne studije.
U iznošenju ličnog mišljenja a ne zvaničnih stavova prednjače Denis Bećirović i Еlmedin Konaković. Brojni su primjeri u kojima su govorili u lično ime, bez ikakve saglasnosti predstavnika Republike Srpske i samim tim nanosili štetu i širili laži na brojnim adresama.
