Kultura protiv "kulture": Zašto da finansiramo sarajevske institucije?

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Zemaljski i Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Umjetnička galerija i Kinoteka BiH, sve su to institucije za koje su predviđena budžetska sredstva.

Ova odluka je neustavna. Ustav jasno propisuje da ustanove kulture finansiraju entiteti. Kako Sarajevo ne daje pare, kako FBiH ne daje pare, odluka je da će BiH dati pare. Zbog ove odluke oglasile su se kulturne institucije iz Republike Srpske.

Oni su Predstavničkom domu PSBiH uputili prigovor povodom ovog naloga.

1. Pitanje osnivanja, funkcionisanja ili finansiranja ustanova kulture, prema Ustavu Bosne i Hercegovine potpuno je u nadležnosti entiteta Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta. Nijedna odredba Ustava BiH ne daje ovlašćenja bilo kojem organu, pa ni Savjetu ministara BiH, kao organu izvršne vlasti, da uređuje ova pitanja. To, naravno, može biti i pitanje kojim se bavi ovaj izvršni organ, ukoliko se tako dogovore njegovi entiteti, ili njihovi predstavnici u odgovarajućim organima. Takvog dogovora u konkretnom slučaju nema.

2. Prosto, ustanove kulture se osnivaju, organizuju, finansiraju ili ukidaju u skladu sa interesima, tradicijom i potrebama svakog entiteta.

3. Postoje ustanove kulture koje su dio kulturnog i istorijskog nasljeđa SFRJ i SRBiH, tada su s pravom, u svom nazivu koristile i oznaku "BiH", ali je potpuno jasno i pravno je uređeno da ove ustanove ne mogu po inerciji koristiti oznaku "BiH" samo zbog činjenice da su smještene u glavnom gradu. Bosna i Hercegovina je potpuno nova država, sa specifičnom unutrašnjom organizacijom i upravo ta organizacija ne dozvoljava, jer to ne dozvoljava ni ustavno-pravni sistem ove zemlje, da bilo koji entitet ili njegove ustanove kulture pribave sebi naziv " BiH", ukoliko se ne ispoštuje propisana procedura. Potrebno je samo pročitati i analizirati Zakon o upotrebi i zaštiti naziva Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj30/03, 42/04, 50/08 i 76/11). Ovaj zakon, prema članu 11, ne odnosi se na državne organe vlasti Bosne i Hercegovine i druge institucije i pravna lica koja su osnovana zakonom ili drugim aktom Parlamentarne skupštine. Najviši zakonodavni organ Bosne i Hercegovine je uredio i pitanja načina formiranja zajedničkih ili krovnih udruženja i fondacija Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH ("Službeni glasnik BiH, broj: 32/01, 42/03, 63/08,76/11 i 94/16) nalazeći da je to u interesu njenih entiteta. Dakle, Parlamentarna skupština je postupala u skladu sa ustavnim ovlašćenjima, riješila pitanje ko i kada može koristiti ime "Bosna i Hercegovina" i dala putokaz da nema inercije, ni stečenih prava u korištenju ovog naziva.

4. Donošenjem navedenog naloga, donosilac je napravio modalitet koji nije u skladu sa Ustavom BiH, a ni sa zakonima na nivou države ili zakonima na nivou entiteta kojim su regulisana ova pitanja. Jednostavno se da zaključiti da, iako nema ustavnog osnova za formiranje "ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu", niti postoji odgovarajući zakonski osnov, donosilac navedenog naloga, u članu 6, daje zadatke organu koji za to nema ovlaštenja, Savjetu ministara BiH, da podnese prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu. Suštinski, kršenjem Ustava se ustanove kulture jednog entiteta "prevode" na državni nivo, ali se nalaže da tu neustavnu aktivnost, provede nenadležan organ.

5. Tačno je, Savjet ministara ima ovlašćenja da pokreće postupak za donošenje zakona na nivou Bosne i Hercegovine, ali nema ovlašćenje da krši i ne poštuje Ustav Bosne i Hercegovine, odnosno da pokreće procedure za donošenja zakona za koji nema ustavni osnov ili za koji nije postignuta saglasnost između entiteta i Brčko Distrikta.

6. Nalogom se, kako je navedeno u prvoj rečenici člana 6, " ne prejudiciraju pravni propisi čije je donošenje potrebno radi ažuriranja propisa koji se odnose na status ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu" , ali upravo ova rečenica daje tvrdnju ili priznanje da takvih propisa nema, da ne postoje, a zatim se u sljedećoj rečenici obavezuje Savjet ministara da, protivno Ustavu, pokrene postupak za donošenje takvih zakona u roku od 60 dana.

7. Očigledno je, ali se time nećemo baviti, da ustanove kulture koje su pobrojane Nalogom, imaju probleme sa funkcionisanjem i finansiranjem i u svom entitetu. Bitnije je naglasiti da neke od tih navedenih ustanova ne ispunjavaju ni uslove za registraciju, kao npr. Kinoteka Bosne i Hercegovine, jer je njeno osnivanje objavljeno u Službenom listu Republike Bosne i Hercegovine broj 13/94, ali nikada nije preregistrovana, u skladu sa propisima, jer nije ispunila uslove da nosi ime Bosna i Hercegovina. Tako su i ostale pobrojane ustanove "prevedene", bez pravnog osnova u BiH ustanove, a sada se, predmetnim Nalogom, traži da se ova procedura ozakoni. S tim u vezi Javna ustanova Kinoteka Republike Srpske je osnovana na zakonom propisan način i registrovana je u skladu sa zakonom, u Republici Srpskoj. Dakle, Republika Srpska je slijedila i poštovala propise i svoje ustanove osnivala i registrovala na način propisan zakonom, te nije neovlašteno uzimala naziv "Bosna i Hercegovina " pa i tamo gdje je, a to građanima i državljanima ove zemlje nije upitno, upravo učešćem građana i delegata bila osnivač tih istih ustanova, u bivšoj SRBiH.

8. Važno je istaći da u jednoj državi može postojati i djelovati više nacionalnih biblioteka ili muzeja ili kinoteka ili galerija. Tako u Ujedinjenom kraljevstvu djeluju odvojene nacionalne biblioteke za Englesku, Škotsku i Vels, dok Španija ima više institucija sa nacionalnim statusom koje djeluju u okviru svojih autonomnih zajednica. Bosna i Hercegovina je država sa složenim unutrašnjim uređenjem, ali je jednostavnije uređena od npr. Švajcarske, pa složenost uređenja ne može biti izgovor za uvođenje centralističkog modela finansiranja i organizovanja kulture, a pogotovo razlog ne može biti spašavanje tih ustanova da ne propadnu.

9. U praksi, dakle, u Bosni i Hercegovini djeluju, primjera radi, dvije narodne univerzitetske biblioteke sa nacionalnim funkcijama koje pokrivaju različite teritorijalne cjeline: Narodna univerzitetska biblioteka Republike Srpske i Narodna univerzitetska biblioteka Federacije Bosne i Hercegovine. Ovakva je situacija i sa ostalim ustanovama, pa je to realnost višeslojne države u kojoj kulturni identiteti i institucije prirodno prate teritorijalnu i političku strukturu.

Upravo iz navedenih razloga iskazujemo svoje duboko neslaganje sa navedenim Nalogom, pa predlažemo da nadležni organi preduzmu aktivnosti koje će spriječiti povrede Ustava BiH, zakona BiH i njenih entiteta.

Prigovor potpisuju direktori Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske, Spcijalne biblioteke za slijepa i slabovidna lica Republike Srpske, Kinoteke Republike Srpske, Muzeja Republike Srpske, Muzeja savremene umjetnosti, Narodnog pozorište, Dječijeg pozorište.