Bez američkih para koje su dokazano korišćene za korupciju, ne može da se piše o korupciji na Balkanu. Tako, otprilike, glasi trenutna mantra medija i nevladinih organizacija koje je plaćao USAID.
Nakon zavrtanja dotoka novca, sada tvrde da će se sve slomiti preko leđa novinara koji rade za te medije. Samo udruženje „Ambrela“ iz Sarajeva okuplja čak 13 tzv. istraživačkih medija i udruženja, od kojih je sedam sa sjedištem u Republici Srpskoj.
"Mi smo negdje rekli da će to biti oko 64 odsto novinara da će ostati bez posla, znači da se smanji obim rada u nekim medijima. To ne znači da će ti mediji u potpunosti nestati, možda neki u kojima je radilo jedan ili dva novinara, ali u ovim većim ostaće malo veći broj itd", kaže Milica Samardžić, izvršni direktor Udruženja "Ambrela".
Konkretno, samo mediji povezani u ovo udruženje mogli bi da ostanu bez 59 novinara, međutim, napominju da su pojedini uspjeli da pronađu novac na drugim adresama. Na pitanje kako to da se nazivaju nezavisnim medijima, a dobijaju novac od druge države, Samardžićeva odgovara da su oni samo koristili grantove, a nisu dobijali instrukcije.
"To što vas finansira neko nekom stranom donacijom, ne mora značiti da vam diktira šta ćete vi pisati", kaže Samardžić.
U priču o tome da nisu dobijali instrukcije ne vjeruje Nikola Jović, politikolog i novinar iz Beograda. Kaže da većina medija širom Balkana koji su koristili grantove USAID-a ovih dana pričaju isto - a to je da više neće moći da se bave nezavisnim istraživačkim novinarstvom.
"Onda se postavlja pitanje: pa nije valjda da su sve to radili isključivo zbog novca, i da ne vjeruju zaista u to, i da sad kada je tom finansiranju naizgled došao kraj ili će biti redukovano, nije valjda da nisu spremni da to nastave i dalje, besplatno, pa da nastave i da iz svog džepa nastave da izdvajaju za to nezavisno, objektivno novinarstvo? Jasan je odgovor svima, to je rađeno po direktivi onoga ko je taj posao i plaćao, jer ko plaća muziku, taj bira i pjesmu", rekao je Jović.
Nije sporno da su oni istraživali korupciju, ali ovdje se radi o strateškoj zloupotrebi korupcije, kaže Jović. To znači da su pisali o korupciji onih koji se kose sa trenutnim interesima zapada, dok su zanemarivali umiješanost zapada u brojne korupcije. Na kraju krajeva, sam slučaj USAID-a predstavlja možda i najveću svjetsku korupcijsku aferu barem u posljednjih desetak godina.
